|
== Kultura ==
Odmah nakon [[Prvi svjetski rat|Prvog svjetskog rata]], [[1920]]. godine u Jablanici i Ostrošcu počela je sa radom i "Jugoslovenska[[Jugoslavenska muslimanska čitaonica]]". Ova kojaustanova je imala veliki značaj u opismenjavanju stanovništva i širenju kulturnih i obrazovnih navika stanovništva, a okupljala je ne samo Bošnjake tog kraja. Na njenom čelu u Jablanici bio je Jusuf Malović, mjesni imam. Tada je sa radom otpočela i Narodna čitaonica, koju je vodio Josip Fabić. Mada nema pouzdanih podataka kako je došlo do formiranja biblioteke, izvjesno je da su pokretači bili članovi i simpatizeri [[Gajret (društvo)|Muslimanskog dobrotvornog društva "Gajret"]], koje je [[1903]]. godine u [[Sarajevo|Sarajevu]], otpočelo sa radom. Zna se pouzdano da su uU njenom radu značajnu ulogu su imali učitelji i mjesni imam, a naročito upravitelj osnovne škole i učitelj Ćamil Krvavac i željeznički radnici Hasan Zećo i Osman Medar, te činovnici i radnici majdana Granita. Gajret je u Jablanici i Ostrošcu djelovao kroz više kulturno-prosvjetnih i sportskih sekcija, kao što su: dramska, muzička, pjevačka(horska), nogometne, šahovske i druge. Tako je Muzičkom sekcijom u Ostrošcu rukovodio Svetozar Bošković, inače otpravnik vozova.
U Gajretovoj dramskoj sekciji u Jablanici najaktivni su bili učenici i studenti. Muzičku sekciju u Jablanici od [[1930]]. godine vodio je Salko Šašić, zvani Kajkan. Gajret je preko sekcija organizovao dobro posjećene priredbe. Većim dijelom rad JugoslovenskeJugoslavenske muslimanske čitaonice naslanjao se na rad i aktivnost članova Gajreta. Uz veliku feštuproslavu, 6. oktobra [[1928]]. godine, kojoj su prisustvovali i Gajretovi prvaci iz Sarajeva, obilježena je 25. godišnjica rada JugoslovenskeJugoslavenske muslimanske čitaonice "Gajret" Sarajevo.
[[Datoteka:Neretva most.jpg|desno|Srušeni most|mini]]
[[Datoteka:Neretva most.jpg|desno|Srušeni most|mini]]Inače, dostupni dokumenti o najranijojNajranije aktivnosti Gajreta u Jablanici datirajupočinju od 7.juna. [[1923]]. godine, kada Ahmed Halilhodžić odstupa sa dužnosti povjerenika, radi slabog zdravlja i preporučuje Mujagu Ćordu za svog nasljednika, sa čim se složila i kancelarija Gajreta i već u naredna dva dana izvršeno je razrješenje starog i imenovanje novog povjerenika i. narednihNarednih pet godina u Jablanici će funkcionisatidjelovati povjereništvo. U nekoliko navrata, izvršena je smjena povjerenika. Pismom od 8.9.1928. godine, pitomci Gajreta, Alija Ćorda i Hasan Zećo, zatražili su formiranjeosnivanje Pododbora Gajreta u Jablanici, smatrajući da su se stvorili potrebni uslovi jer jezbog primjetanprimjetnog interesinteresa članova za aktivnosti Gajreta. Predložili su da u Pododbor uđu: Mustafa Ćorda, Salko Zećo, Alija eff Hindić i Muharem Tahirović, što je Glavni odbor i učinio. Za predsjednika Gajreta u Jablanici izabran je Alija eff. Hindić, a za v. d. blagajnika Hasan Zećo, koji će uskoro stati na čelo Gajreta.
Godinu dana kasnije JugoslovenskaJugoslavenska muslimanska čitaonica promjenila je ime i postala Gajretova čitaonica. Te [[1931]]. godine, kada Jablanica i Konjički srez pripadaju primorskoj[[Primorska banovina|Primorskoj banovini]], u Jablanici i Ostrošcu, se formiraosniva Sokolsko društvo čijikoje su starješine postalipredvodili: Hasan Zećo i Miladin Mazal, otpravnik vozova. Već 4.juna 1932. godine, Glavni odbor imenuje Ćamila Krvavca, upravitelja škole, za povjerenika Gajreta i obavezuje ga da u najkraćem vremenu upiše bar 50 novih članova, te zakaže skupštinu u svrhu izbora Mjesnog odbora. Istim pismom Glavni odbor predlaže učitelju Krvavcu da se poveže sa povjerenikom Prosvete[[Srpsko prosvjetno i kulturno društvo „Prosvjeta“|Prosvjete]] u Jablanici, Milanom Bjelicom kao i gospođicama Zorom Bjelicom i Darinkom Manigodić, koji mu mogu pomoći oko oživljavanja rada Gajreta i osnivanja odbora. Nedugo zatim, odbor je formiranosnovan, a za predsjednika je izabran Osman Medar, šef željezničke stanice u Jablanici. Glavnom odboru Gajreta u Sarajevu se u junu 1933. godine obratio učitelj Krvavac, iznoseći stare nesuglasice u odboru i priznavši da u Jablanici niko osim trgovaca i nije bio da Medar bude predsjednik. Uprkos nesuglasicama Osman Medar će ostati na čelu Gajreta u Jablanici sve do 1939. godine.
Aktivnost društva se nastavlja do pred sami rat,. a19.oktobra u društvu su ponovo nesuglasice1940.Sada segodine optužuje učitelj Krvavac za nedovoljnu aktivnost društva i promjenu politike Gajreta u skladu sa trenutnim političkim kretanjima štobilo je zasmetalo nekim članovima mjesnog odbora. Zakazali suzakazano održavanje vanredne skupštine društva za 19.oktobar 1940. godine, ali ju je zabranio Sreski načelnik iz Konjica, naredivši žandarmerijskoj stanici da sprječispriječi održavanje skupštine. Na dan održavanja vanredne skupštine, zakazan je bio i gajretov godišnji Mevlud, koji je i proučen u prisustvu velikog broja naroda. Na tu, zabranjenu skupštinu pozvan je i čuvenipoznati ljekar dr Ismet Popovac iz Konjica, koji je poslije mevluda razgovarao sa članovima Gajreta u čitaonici, te prisustvovao izbornoj skupštini. Izabrana je privremena uprava Gajreta (do potvrđivanja Glavnog odbora u Sarajevu) a za predsjednika je izabran Hasan Zećo, željeznički činovnik. Za zamjenika je izabran Alija Hindić, težak,dok je tajnikom postao Ramo Babić, činovnik. Zamjenik tajnika je Bećir Malović, željeznički radnik, a blagajnik Daut Arfadžan, željeznički zvaničnik. Na skupu su izabrani i odbornici; Muhamed Beširović, Bećir Širić, kafedžija i Milan Bjelica, trgovac. U nadzorni odbor su izabrani Salem eff. Džumhur, džematski imam, Salko Ćurić, nadzornik pruga i Avdo Klepo, državni putar. Sljedeći dan žandarmerijska stanica u Jablanici je provela istragu o održavanju ovog skupa.
Mada se ne mogu uzeti sa stopostotnom tačnošću podaci koji su izneseni (zbog toga što su rađeni samo za dio općine Jablanica, kako stoji u zaglavlju i zato što se odnosi samo na muslimane), jedan izvještaj, koji su sačinili u ime Gajreta, Osman Medar, šef željezničke stanice i Ćamil Krvavac, učitelj, 25.aprila 1938. godine, može nam puno pomoći da steknemodaje približnu sliku o tadašnjoj Jablanici.
U tom, nepotpunom, izvještaju se kaže da u općini živi oko 3.000 stanovnika, da je od toga približno 2.500 [[Bošnjaci|Bošnjaka]] i da skoro većina živi od zemljoradnje. Navodi se da od zanata živi oko 50 duša, od trgovine oko 400 a, od rente oko 20 duša.Od, a od plata živi 70 duša. Evidentirana su i 3 činovnika., Državnihdržavnih službenika je 12, a od sezonskih i manuelnih poslova živi oko 200 duša. U izvještaju se dalje kaže, da nema Bošnjaka-muslimana advokata, ljekara, tehničara i geometara, te da niko od Bošnjaka-muslimana ne živi od književnosti[[književnost]]i i [[Novinarstvo|novinarstva]]. Izvještaj na kraju završava da je evidentirano 18 nezaposlenih i da nema ni jedan prosjak.
=== Nacionalni spomenici ===
== Sport ==
Najznačajnije sportsko udruženje je [[FK Turbina Jablanica]], koje je osnovano u ljeto 1924. godine pod nazivom "''Radnički sportski klub Plasa''" i spada u red najstarijih klubova u Bosni i Hercegovini. Boje ovog kluba su branili: Salem i [[Vahid Halilhodžić]], [[Hasan Salihamidžić]], kao i Tufek, braća Tatar, Stojić, Pelić.
[[FK Turbina]] Jablanica spada u red najstarijih klubova u Bosni i Hercegovini. Osnovan je u ljeto [[1924]]. godine pod imenom Radnički sportski klub "Plasa". Osnovali su ga sindikalni i lijevo orijentisani članovi i simpatizeri KP Jugoslavije iz Mostara, Hamo Mićijević, Neđa Bitanga, Gojko Vuković, i Pero Bilić iz Jablanice. Oni su dvije godine ranije u Mostaru formirali FK Velež, a 1920 godine je u Ostrošcu kod Jablanice zvanično formiran fudbalski klub pod imenom "radnički športski klub" (RŠK). Kao početak djelovanja kluba RŠK "Plasa” uzima se odigravanje dvije zvanične utakmice sa "Slobodom" iz Konjica na Halilhodžića ledini na Bokulji, obzirom na to da klub nije imao svog travnatog terena. Klub je svoju aktivnost sprovodio odigravanjem prijateljskih utakmica sa klubovima iz okruženja. Klub je uglavnom okupljao željezničke radnike i članove sokolskih udruženja. U ovom razdoblju RŠK "Plasa" nije imao kontinuiranu organizacionu strukturu.
Već 1947. i 1948. godine Klub se raktivira i mjenja ime u FK "Prenj", a zatim FK Turbina, obzirom na to da su započeti poslovi oko izgradnje Hidroelektrane na Neretvi. FK Turbina je u razdoblju poslije Drugog svjetskog rata igrala u raznim ligama, a najčešće u hercegovačkoj zoni i međuregionalnim ligama. Dva puta je igrala finalne utakmice za plasman u republičku ligu BiH.
FK Turbina je u svojoj istoriji vrlo često plaćala danak industrijalizaciji, tako da je morala da mjenja sjedište i objekte, a bilo je perioda kao što je 1968-1971. kad je klub prekinuo aktivnost zbog izgradnje razvodnog postrojenja HE Rama, na starom igralištu Bokulja. Tek 1971. godine izgradnjom novog "Gradskog” stadiona, FK Turbina je trajno riješila pitanje igrališta. Za vrijeme rata u BiH, na području u Jablanici se aktivno igrao fudbal, a prva utakmica reprezentativnih selekcija pod okriljen Nogometnog saveza BiH odigrana je u Jablanici 1994. godine. U sezonama 1995/1996. i 1996/1997. godine FK Turbina je bila član Premijer lige Bosne i Hercegovine. Nakon "izbacivanja" iz lige od strane FK Sarajevo i čelnika NS BiH, klub se dvije sezone takmičio u Prvoj ligi, a trenutno se takmiči u Drugoj ligi BiH, grupa Jug.
Jablanica i Turbina su oduvijek bili pravi rasadnik vrsnih fudbalera, a imena Vahida i Salema Halilhodžića, Hasana Salihamidžića, zvijezda evropskog i svjetskog nogometa, kao i imena Tufeka, braće Tatar, Stojića, Pelića,samo su vrh izdanka jablaničke škole fudbala. Ostaće zapisana istinita anegdota iz 1992. godine kada su tri jablanička dječaka, Salihamidžić, Pelić i Sefer poslije probne utakmice u Hamburgeru, predstavljeni čuvenom Felixu Magatu. Pošto ih je svu trojicu uočio i shvatio da dolaze iz istog mjesta u Bosni za koje nije nikada čuo, pitao je Halilhodžića, koji ih je doveo te koliko on zapravo ima ovakvih igrača, Halilhodžić mu je šeretski odgovorio da će ih on dovesti toliko koliko Magat pošalje lopti u Jablanicu.
Da je to tako najbolji je dokaz i nedavni primjer osvajanje "Čelendžer Kupa” na Holand Kupu u Almeri, Holandija, kada su jablanički dječaci u predpionirskoj i pionirskoj selekciji očitali fudbalsku lekciju vršnjacima iz 20 najrazvijenih zemalja svijeta. FK Turbina je pod zastavom BiH sa ponosom, kao prva ekipa iz ovog dijela Evrope, dostojno reprezentovala i naš nogomet u cjelini.
Orijentacija FK Turbina je na razvoju omladinske škole fudbala, koja broji preko 300 dječaka u svim selekcijama i kategorijama.
== Zanimljivosti ==
|
