Razlika između verzija stranice "Jablanica"

[pregledana izmjena][pregledana izmjena]
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0
No edit summary
Red 45:
}}
[[Datoteka:BiH municipality location Jablanica.svg|270px|mini|desno|Položaj općine Jablanica u Bosni i Hercegovini.]]
'''Jablanica''' je naselje i središte istoimene općine u sjevernoj [[Hercegovina|Hercegovini]], [[Bosna i Hercegovina]], smještena u sjevernom dijelu gornje ili visoke [[Hercegovina|Hercegovine]].<ref name="nasbih-10421" /> Administrativno općina pripada [[Hercegovačko-neretvanski kanton|Hercegovačko-neretvanskom kantonu]]. Grad Jablanica leži na smaragdno-zelenoj rijeci [[Neretva|Neretvi]].
 
== Geografija ==
Općina Jablanica spada sa svojih 301&nbsp;km<sup>2</sup> površine i 13.047 stanovnika u red najmanjih općina u [[Federacija Bosne i Hercegovine|Federaciji Bosne i Hercegovine]]. Geografski pripada regiji gornje ili visoke [[Hercegovina|Hercegovine]], a administrativno jednoj od 8 općina [[Hercegovačko-neretvanski kanton|Hercegovačko-neretvanskog kantona]]. Ukliještena je između jednih od dvaju najviših planina u Bosni i Hercegovini [[Čvrsnica|Čvrsnice]] i [[Prenj]]a, sa svojom prelijepom dolinom otvarajukoju otvara litičasti kanjon dug više od 30 kilometara. Sam grad je smješten na nekoliko terasa na nadmorskoj visini od 202 metra, kroz koje protiče rijeka [[Neretva]], a nalazi se blizu [[Jablaničko jezero|Jablaničkog jezera]].
 
=== Klima ===
Općina Jablanica spada sa svojih 301&nbsp;km<sup>2</sup> površine i 13.047 stanovnika u red najmanjih općina u [[Federacija Bosne i Hercegovine|Federaciji Bosne i Hercegovine]]. Geografski pripada regiji gornje ili visoke [[Hercegovina|Hercegovine]], a administrativno jednoj od 8 općina [[Hercegovačko-neretvanski kanton|Hercegovačko-neretvanskog kantona]]. Ukliještena između jednih od dvaju najviših planina u Bosni i Hercegovini [[Čvrsnica|Čvrsnice]] i [[Prenj]]a, sa svojom prelijepom dolinom otvaraju litičasti kanjon dug više od 30 kilometara. Sam grad je smješten na nekoliko terasa na nadmorskoj visini od 202 metra, kroz koje protiče rijeka [[Neretva]].
[[Klima]] je umjereno mediteranska s prosječnom godišnjom [[temperatura|temperaturom]] od 12&nbsp;°C i velikom količinom padavina. Zbog svoga prirodnoga položaja, Jablanica je od najstarijih vremena bila područje interesantno za stanovanje i boravak.
 
== Historija ==
[[Datoteka:Stećak - Jablanica.jpg|desno|mini|270px|Stećak u Jablanici.]]
Najstarije iskopine govore da je ovo područje naseljeno još u [[Metalno doba|metalnom dobu]], mada je pravi procvat doživjelo u doba [[Rimsko Carstvo|rimljana]] i u [[Srednji vijek|srednjem vijeku]] o čemu govori 42 lokaliteta s 683 [[nekropola]] sa [[Stećak|stećcima]] i [[gomila]]ma. Većina ovih spomenika materijalne kulture potiče iz kraja II. i početka I. milenijuma prije nove ere, a stećci uglavnom potiču iz kasnog srednjeg vijeka. Kroz ovaj kraj su prolazili jedini karavanski putovi od [[Dubrovnik]]a do srednje Bosne i putovi u dolinu [[Vrbas]]a. U odredbi bosanskog kralja [[Stjepan Tomaš|Stjepana Tomaša]] izdatoj [[1446]]. godine u [[Konjice|Konjicu]], u kojoj se [[mahinejci]]ma-[[bogumili]]ma zabranjuje gradnja i obnavljanje crkve. Među potpisnicima se spominju Petar Pavlović i Radivoj Jablanović, po kojemu je, možda Jablanica dobila ime.
 
U prvom popisu ([[defter]]u) iz [[1477]]. godine spominju se i tri jablanička sela: [[Žugle]] (Žuglići), [[Ostrožac]], [[Čehari]]. Zasad najstariji pojam Jablanica nalazimo u (drugom) defteru (popisu) iz 1488./89. godine prema kojem se Jablanica spominje kao kraj u [[Nahija|nahiji]] [[Neretva]] i bila je [[timar]] (područje) nekog [[beg]]a i imala je 67 domova, 4 neoženjena i 3 [[Bošnjaci|muslimana]]. Ukupan prihod od desetine koja je davana timarniku iznosila je 5.623 [[Akča|akče]]. Ostali stanovnici su bili [[kršćani]]. Zna se pouzdano da je Jablanica [[1593]]. godine bila timar [[Gulam Šah Hudaverdi Bosna Mehmed-beg]]a, poznatog državnika i [[vakif]]a (dobrotvora) iz [[Repovac]]a kod Konjica. [[Osmansko Carstvo|Osmanska]] vladavina, osim [[han]]ova i putova nije ostavila bitnije tragove tako da je početak urbanizacije područja započeo dolaskom [[Austro-Ugarska|Austrougarske monarhije]] [[1877]]. godine, koja je izgradnjom kasarne, mostova, tunela, kuća i stanova za namještenike, željezničke stanice i hotela, udarila temelje današnjem izgledu grada i njegove okoline. Zemaljska vlada za Bosnu i Hercegovinu donosi ukaz [[30. maja]] [[1893]]. godine da se ime Jablanice promjeni u ime "Jablanica na Neretvi". Iako joj je od najranijih početaka, zbog svoga geostrateškog položaja preodređena sudbina kao mjesta za odmor i oporavak, Jablanica je svoj ekonomski razvoj temeljila na razvoju industrije kamena i hidroenergetskih potencijala. Mada su i ranije postojale vjerske škole ([[sibjan mekteb]]i) prva narodna osnovna škola u Jablanici počela je s radom 1902./3. godine u Popovića kući (danas Halebića kuća).
 
== Klima ==
[[Klima]] je umjereno mediteranska s prosječnom godišnjom [[temperatura|temperaturom]] od 12&nbsp;°C i velikom količinom padavina. Zbog svoga prirodnoga položaja Jablanica je od najstarijih vremena bila područje interesantno za stanovanje i boravak.
 
== Stanovništvo ==
Line 145 ⟶ 138:
| g1971_makedonci = 1
}}
 
== Historija ==
[[Datoteka:Stećak - Jablanica.jpg|desno|mini|270px|Stećak u Jablanici.]]
Najstarije iskopine govore da je ovo područje naseljeno još u [[Metalno doba|metalnom dobu]], mada je pravi procvat doživjelo u doba [[Rimsko Carstvo|rimljana]] i u [[Srednji vijek|srednjemSrednjem vijeku]] o čemu govori 42 lokaliteta s 683 [[nekropola]] sa [[Stećak|stećcima]] i [[gomila]]ma. Većina ovih spomenika materijalne kulture potiče iz kraja II. i početka I. milenijuma prije nove ere, a stećci uglavnom potiču iz kasnog srednjegSrednjeg vijeka. Kroz ovaj kraj su prolazili jedini karavanski putoviputevi od [[Dubrovnik]]a do [[Srednja Bosna|srednje Bosne]] i putoviputevi u dolinu [[Vrbas]]a. U odredbi bosanskog kralja [[Stjepan Tomaš|Stjepana Tomaša]] izdatoj [[1446]]. godine u [[Konjice|Konjicu]], u kojoj se [[mahinejci]]ma-[[bogumili]]ma zabranjuje gradnja i obnavljanje crkve. Među potpisnicima se spominju [[Petar Pavlović]] i [[Radivoj Jablanović]], po kojemu je, možda Jablanica i dobila ime.
 
U prvom [[Osmanlije|osmanlijskom]] popisu ([[defter]]u) iz [[1477]]. godine spominju se i tri jablanička sela: [[Žugle]] (Žuglići), [[Ostrožac]], [[Čehari]]. Zasad najstariji pojam Jablanica nalazimo u (drugom) defteru (popisu) iz 1488./-89. godine prema kojem se Jablanica spominje kao kraj u [[Nahija|nahiji]] [[Neretva]] i bila je [[timar]] (područje) nekog [[beg]]a i imala je 67 domova, 4 neoženjena i 3 [[Bošnjaci|muslimana]]. Ukupan prihod od desetine koja je davana timarniku iznosila je 5.623 [[Akča|akče]]. Ostali stanovnici su bili [[kršćani]]bosanski krstjani. Zna se pouzdano da je Jablanica [[1593]]. godine bila timar [[Gulam Šah Hudaverdi Bosna Mehmed-beg]]a, poznatog državnika i [[vakif]]a (dobrotvora) iz [[Repovac]]a kod Konjica. [[Osmansko Carstvo|Osmanska]] vladavina, osim [[han]]ova i putovaputeva nije ostavila bitnije tragove. takoPočetak daurbanizacije je početak urbanizacijeovog područja započeo je dolaskom [[Austro-Ugarska|Austrougarske monarhije]] [[1877]]. godine, koja je izgradnjom kasarne, mostova, tunela, kuća i stanova za namještenike, željezničke stanice i hotela, udarila temelje današnjem izgledu grada i njegove okoline. [[Zemaljska vlada|Zemaljska vlada za Bosnu i Hercegovinu]] donosi ukaz [[30. maja]] [[1893]]. godine da se ime Jablanice promjeni u ime "Jablanica na Neretvi". Iako joj je od najranijih početaka, zbog svoga geostrateškog položaja preodređena sudbina kao mjesta za odmor i oporavak, Jablanica je svoj ekonomski razvoj temeljila na razvoju industrije kamena i hidroenergetskih potencijala. Mada su i ranije postojale vjerske škole ([[sibjan mekteb]]i) prva narodna osnovna škola u Jablanici počela je s radom 1902./-3. godine u Popovića kući (danas Halebića kuća).
 
== Privreda ==