Razlika između verzija stranice "Mađarska"
| [nepregledana izmjena] | [nepregledana izmjena] |
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
Red 73:
=== '''Austro-ugarska''' ===
[[Datoteka:Hungary1914physical.jpg|mini|Karta ''Velike Mađarske'' 1867.-1920., koja je uključivala i [[Kraljevina Hrvatska i Slavonija|Kraljevinu Hrvatsku i Slavoniju.]]]]
Austro-Ugarska je osnovana [[8. juni|juna]] [[1867]]. [[Austro-ugarska nagodba|Austro-ugarskom nagodbom]], kojom je osigurana ravnopravnost Mađarske u državnopravnim odnosima s [[Austrija|Austrijom]]. Dvojna monarhija nestala je nakon poraza u [[Prvi svjetski rat|Prvom svjetskom ratu]].
Line 250 ⟶ 251:
[[Kultura Mađarske]] ima svoje korijene u dugoj mađarskoj povijesti, varira unutar Mađarske, počevši od glavnoga grada Budimpešte na Dunavu do Velikih nizina koje graniče s Ukrajinom.
===
[[Datoteka:Franz-liszt.jpg|mini|141x141piksel|Franz-liszt]]
U Mađarskoj se nalazi najveća sinagoga u Evropi (Velika sinagoga), najveće ljekovito kupalište u Evropi (Széchenyi), treća najveća crkva u Evropi (Esztergom bazilika), druga najveća teritorijalna opatija na svijetu (Pannonhalma Archabbey), drugi najveći barokni dvorac na svijetu (Gödöllő).
Mađarska muzika sastoji se uglavnom od tradicionalne mađarske narodne muzike i muzike uglednih skladatelja kao što su Ferenc Liszt (na zapadu poznat kao Franz Liszt), Franz Schmidt, Dohnányi, Bartók, Kodály, György Ligeti i Rózsa. Tradicionalna mađarska muzika ima jak daktilični ritam, jer je u mađarskom jeziku neizbježno naglašen prvi slog svake riječi. Mađarska ima i niz međunarodno poznatih skladatelja savremene [[Klasična muzika|klasične muzike]], među kojima su György Kurtág, Péter Eötvös i Zoltán Jeney.
===
Popularna su tradicionalna jela poput svjetski poznatog [[Gulaš|gulaša]] (gulaša gulaš ili gulaša). Jela su često aromatizirana [[Paprika|paprikom]] (mljevena crvena paprika), mađarskom inovacijom.
[[Datoteka:Dobos cake (Gerbeaud Confectionery Budapest Hungary).jpg|mini|Dobošica]]
Mađarski kajmak nazvan tejföl često se koristi za ublažavanje ukusa jela. Poznata mađarska vruća riječna riblja juha nazvana Ribarska juha ili halászlé obično je bogata mješavina nekoliko vrsta prokuhanih [[Ribe|riba]].Ostala jela uključuju pileći paprikaš, foie gras od guske jetre, pörkölt gulaš, vada (divljač od divljači s povrća i knedlama), pastrmku s bademima ili slanim i slatkim knedlama, i túrós csusza, (knedle sa svježim sirom kvarka i gustim kiselim vrhnjem ). Deserti uključuju kultni Dobos kolač, štrudle (rétes), punjene [[Jabuka|jabukom]], [[Trešnja|trešnjom]], makovim sjemenkama ili [[Sir|sirom]], Gundel palačinku, knedle od [[šljiva]] (szilvás gombóc), somlói knedle, desertne juhe poput ohlađene kisele juhe od [[Višnja|višnje]] i slatki pire od [[Kesten|kestena]] (gesztenyepüré ) (kuhani kesten pire sa [[Šećer|šećerom]] i [[Rum|rumom]], podijeljen na mrvice i preliven šlagom). Perec i kifli su široko popularna peciva.
=== Sport ===
Samo sedam zemalja ([[Sjedinjene Američke Države|SAD]], [[Sovjetski Savez|SSSR]], [[Velika Britanija]], [[Francuska]], [[Italija]], [[Kina]] i [[Njemačka]]) osvojilo je više ljetnih zlatnih olimpijskih medalja od Mađarske. Mađarska je na Ljetnim olimpijskim igrama druga zlatna olimpijska medalja po stanovniku. Mađarska je na devetom mjestu, od ukupno 211 država koje sudjeluju u ukupnom broju medalja na Olimpijskim igrama, s ukupno 465 medalja. To unatoč činjenici da je Mađarska kažnjena i zabranjena za sudjelovanje na Olimpijskim igrama 1920. i 1984. godine. Na ljetnim olimpijskim igrama Mađarska je uvijek bila među prvih 10 najboljih nacija (po broju zlatnih medalja) između 1928. i 1996., kada su im mogli dopustiti natjecanje. Mađarska je imala treće najviše zlatnih medalja 1936, 1952, 1956 i 1960.
▲=== Izumitelji ===
== Galerija ==
| |||