Razlika između verzija stranice "Propil grupa"

[pregledana izmjena][pregledana izmjena]
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
Bluelinking 1 books for verifiability.) #IABot (v2.1alpha3
Rescuing 2 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0
Red 1:
[[Datoteka:Propyl groups.png|thumb|350px|S lijeva na desno: dvije izomerne propil i 1-metiletil (ili izopropil) grupa i neizomerna ciklopropil grupa.]]
'''Propil grupa''' ili kratko '''propil''' – u [[organska hemija|organskoj hemiji]] – je [[ugljik|trougljični]] [[alkil]] [[supstituent]] sa [[hemijska formula|hemijskom formulom]] linearnog oblika '''–{{chem|C|H|2|CH|2|CH|3}}'''. Ova forma supstituenta dobija se uklanjanjem jednog atoma vodika, koji je vezan za terminalni ugljik [[propan]]a.<ref>[{{Cite web |url=http://www.acdlabs.eu/iupac/nomenclature/79/r79_34.htm |title=IUPAC Nomenclature - Acyclic Hydrocarbons Rule A-1.<!-- Bot generated title -->] |accessdate=16 Septembar 2016 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20120118021836/http://www.acdlabs.eu/iupac/nomenclature/79/r79_34.htm |archivedate=18 Januar 2012 |url-status=dead }}</ref> U organskoj hemiji, propiski l supstituent se često predstavlja simbolom '''pr''' (ne treba brkati s elementom [[prazeodij]]em).<ref name=<“Volet“>{{cite book|authors=Voet D, Voet J. .|year= 1995|title= Biochemistry, 2nd Ed.|publisher= Wiley, http://www.wiley.com/college/math/chem/cg/sales/voet.html.}}</ref><ref name=<“Atkins“>{{cite book|author=Atkins P., de Paula J.|year=2006|title=Physical chemistry, 8th Ed.|publisher=W. H. Freeman|place=San Francisco|isbn=0-7167-8759-8|url=https://archive.org/details/atkinsphysicalch00pwat}}</ref><ref name=<“Whitten“>{{cite book|author=Whitten K.W., Gailey K. D. and Davis R. E.|year= 1992|title= General chemistry, 4th Ed.|publisher= Saunders College Publishing|place= Philadelphia|isbn= 0-03-072373-6}}</ref>
 
[[Izomer]]ni oblik propila se dobija uklanjanjem atoma vodika sa centralnog ugljika, zvanog [[1-metiletil]] ili izopropil. Da bi se održala četiri supstituenata na svakom atomu ugljika, jedan atom vodika mora biti premješten sa sredinjeg atoma ugljika na atom ugljenika koja je služio kao tačka vezanja ''n''–propil varijante, koja se piše kao '''–{{chem|C|H|(|CH|3|}})<sub>2</sub>'''.<ref> [http://www.acdlabs.eu/iupac/nomenclature/79/r79_36.htm IUPAC Nomenclature - Acyclic Hydrocarbons Rule A-2.<!-- Bot generated title -->]</ref>
Linearni propil se ponekad naziva normalnim i stoga piše s prefiksom ''n'' (tj. ''n–'' propil), ali odsustvo prefiksa ''n'' ne ukazuje na tačku vezanja, odnosno odsustvo prefiksa automatski ne isključuje mogućnost da je to razgranata verzija (tj. ''i–'' propil ili ''izopropil'').<ref>{{Cite [web |url=http://www.acdlabs.eu/iupac/nomenclature/79/r79_34.htm |title=IUPAC Nomenclature - Acyclic Hydrocarbons Rule A-1.<!-- Bot generated title -->] |accessdate=16 Septembar 2016 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20120118021836/http://www.acdlabs.eu/iupac/nomenclature/79/r79_34.htm |archivedate=18 Januar 2012 |url-status=dead }}</ref>
 
Osim toga, tu je i treći, ciklični, oblik koji se naziva ciklopropil, ili '''C–propil'''. On nije izomer druga dva oblika, jer ima hemijsku formulu '''–[[ugljik|C]]<sub>3</sub>[[vodik|H]]<sub>5</sub>'''.