Razlika između verzija stranice "NATO"
| [nepregledana izmjena] | [nepregledana izmjena] |
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
Red 113:
Padom Berlinskog zida NATO se našao pred novim izazovom. Prestao je postojati Varšavski pakt, a raspao se i Sovjetski Savez. U vrijeme bipolarne podijele svijeta uloga i zadaće NATO-a bile su jasne i povijesno opravdane. Završetkom gotovo polustoljetnog neprijateljstva, neki su analitičari smatrali kako NATO više ne treba postojati te kako bi se troškovi ulaganja u naoružanje mogli znatno smanjiti. Mnoge države članice smanjile su financijska davanja za obranu, ali ubrzo se pokazalo kako se trajni mir na evropskom kontinentu nije ostvario.
Na području bivšeg Sovjetskog Saveza izbilo je nekoliko regionalnih sukoba koji su uglavnom nastali zbog etničkih netrpeljivosti. Sukobi u jugoistočnoj Evropi također su znatno poremetili sliku o Evropi kao prostoru mira i suradnje, a postojao je i opravdan strah od širenja tih sukoba. Tada su države članice Sjevernoatlantskog saveza shvatile da je i dalje potrebno njihovo djelovanje kroz kolektivnu obranu i sigurnost u postkomunističkoj Evropi.[[Datoteka:
Nakon pada komunizma i završetka Hladnog rata, Sjevernoatlantskom savezu pridružile su se zemlje bivše članice nekadašnjeg [[Varšavski pakt|Varšavskog pakta]]. Tako su članicama Saveza 1999. godine postale [[Češka]], [[Mađarska]] i [[Poljska]]. Uspješan primjer prve tri postkomunističke članice potaknuo je i druge da se čvrsto opredijele za pristupanje Savezu kao najbolji način ostvarenja dugoročne stabilnosti. Savezu 2004. godine pristupaju [[Bugarska]], [[Rumunija]], [[Slovenija]], [[Slovačka]], [[Estonija]], [[Litvanija]] i [[Latvija]], a pozivnicu za članstvo na samitu u Bukureštu 2008. godine dobile su [[Hrvatska]] i [[Albanija]], koje su ušle već sljedeće, 2009. godine
Red 132:
Bosna i Hercegovina službeno je pozvana da se pridruži Akcijskom planu za članstvo za 2010. godinu. Godine 2018. ministri vanjskih poslova NATO-a odlučili su da je NATO spreman prihvatiti podnošenje prvog godišnjeg nacionalnog programa Bosne i Hercegovine.
=== Moldavija ===
{{Glavni|Odnosi Moldavije i NATO-a}}
Godine 1992, [[Moldavija]] se pridružila Vijeću euroatlantskog partnerstva,.Moldavija se pridružila [[Partnerstvo za mir|Partnerstvu za mir]] 16.marta 1994. Partnerstvo za mir je potpisao Mircea Snegur i Manfred Wörner. Vladimir Voronjin posjetio sjedište NATO-a u Bruxellesu 23. juna 2003. godine, 7. juna 2005, 22. juna 2006. godine, 18. juna 2007. godine i 5. decembra 2007. Na summitu u Istanbulu 2004. godine, NATO je prihvatio rusku vojnu prisutnost u Moldaviji i Gruziji. Američki ministar obrane [[Donald Rumsfeld]] zaustavio se, na putu za Istanbul, u Moldaviju, gdje je pozvao na povlačenje ruskih snaga iz zemlje.Dana 23. septembra 2004. godine, glavni tajnik NATO-a Jaap de Hoop Scheffer, otputovao u [[Kišinjev]] gdje se susreo s predsjednikom Moldavije Vladimirom Voroninom, s ministrom vanjskih poslova Moldavije Andrei Stratanom i ministrom obrane Victorom Gaiciucom. Individualni partnerski plan NATO-a i Moldavije 19. maja 2006. godine uz potporu Odjela za diplomaciju NATO-a. Dana 3. aprila 2008 na samitu u [[Bukurešt|Bukureštu]], NATO je najavio svoju podršku teritorijalnom integritetu, nezavisnosti i suverenosti Moldavije.Voronjin je sudjelovao na radnom ručku šefova država i vlada zemalja euroatlantskog partnerstva u Bukureštu. Dana 18. novembra 2008. godine, Parlamentarna skupština NATO-a usvojila je Rezoluciju 371 o budućnosti odnosa NATO-a i [[Rusija|Rusije]], između ostalog, „poziva Vladu i Parlament Rusije da poštuje svoje obveze koje su preuzete na sastanku u Istanbulu OESS-u 1999 i da povuče svoju ilegalnu vojnu prisutnost na području Moldavije u bliskoj budućnosti. Bivša komunistička vlast, koja je izgubio većinu u parlamentu na izborima 2009. godine, želia je vidjeti Moldaviju u savezu sa Rusijom U aprilu 2009. Moldavija je objavila da neće sudjelovati u vojnim vježbama NATO-a.
=== Ukrajina ===
{{Glavni|Odnosi Ukrajine i NATO-a}}
Odnosi između [[Ukrajina|Ukrajine]] i Sjevernoatlantskog saveza (NATO) je započeo u 1994. Ukrajina je dobila Akcionii plan za članstvo u NATO (MAP) u 2008. Planovi za članstvo u NATO-u su krenuli nakon predsjedničkih izbora 2010. godine u kojoj je Viktor Janukovič, koji je radije držao [[Ukrajina|Ukrajinu]] nesvrstanom, bio je izabran za predsjednika. Usred nemira, Janukovič je pobjegao iz Ukrajine u februaru 2014.Vlada koja je došla na vlast u početku je rekla da s obzirom na nesvrstani status zemlje,imaju planove da se pridruže NATO-u. Međutim, nakon ruske vojne invazije u Ukrajini i parlamentarnim izborima u oktobru 2014., novoj vladi je ulazak u NATO prioritet. [[Rusija]] nije želila da Ukrajina započne MAP sa NATO-om,međutim, sljedeće godine, glasnogovornik NATO-a, rekao je da je, unatoč ruskom protivljenju širenje NATO-a Saveza,vrata ostaju otvorena i za one koji su zadovoljili kriterije , Prema anketama provedenim između 2005. i 2013. godine, ukrajinska javnost podršci članstvu u NATO-u i dalje je nizak. Međutim, budući da je Rusija pruzela [[Krim]], javna podrška ukrajinskog članstva u NATO-u je uvelike porasla. Od juna 2014. godine, ankete su pokazale da oko 50% ispitanika podržava podržava ukrajinski ulazak u NATO. Neki 69% Ukrajinaca želi da se pridruži NATO-u, navodi se u junu 2017.
=== Rusija ===
{{Glavni|Odnosi Rusije i NATO-a}}
NATO-[[Rusija|ruski]] odnosi, odnosi između vojnog saveza NATO-a i [[Ruska Federacija|Ruske Federacije]] su osnovana 1991 Godine 1994. Rusija pridružila programu [[Partnerstvo za mir|Partnerstvo za mir,]] a od tog vremena, NATO i Rusija potpisali su nekoliko važnih sporazuma o suradnji. Prema riječima [[Vladimir Putin|Vladimira Putina]], on je predložio ideju Rusiji ulazak u NATO.Vijeće Rusija-NATO je osnovan 2002 za upravljanje sigurnosnim pitanjima i zajedničke projekte. Suradnja između Rusije i NATO-a sada se razvija u nekoliko glavnih sektora, uključujući: borba protiv terorizma, vojnoj suradnji, suradnji u [[Afganistan|Afganistanu]] i borbi protiv lokalne proizvodnja lijekova, industrijsku suradnju, a oružje je nešireno.Dana 1. aprila 2014., NATO je jednoglasno odlučio obustaviti suradnju s Ruskom FederacijomDana 18. februara 2017. godine, u Ministarstvu vanjskih poslova [[Sergej Lavrov]] rekao je da podupire nastavak vojne suradnje s NATO saveza.
== Partnerstvo za mir ==
| |||