Razlika između verzija stranice "Zjenica"
| [pregledana izmjena] | [pregledana izmjena] |
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0 |
|||
Red 35:
Kada jarko svjetlo uđe u oko, fotoreceptori u mrežnjači (štapići i čepići) i [[melanopsin]] će preko ganglijskih ćelija, poslati signale u [[okulomotorni nerv]], konkretno [[parasimpatički]] dio dolazi iz Edinger-Westphal jezgre, koja završava na kružnom sfinkterskom mišiću. Kada se ovaj mišić kontrahira, smanjuje veličinu zjenice. To je [[svjetlosni refleks zjenice]], što je važan test [[mozak|moždanih]] funkcija. Osim toga, zjenice će šire kada osoba ugleda predmet od interesa.
Zjenica se širi u mraku, ali sužava u svjetlu. Kada je uska, promjer je 2 do 4 milimetra. U mraku će biti isto u početku, ali će se na maksimalnoj udaljenosti njena širina povećati na 3 do 8 mm. U svakoj starosnoj grupi, međutim, postoji značajna razlika u veličini maksimalne veličine zjenice. Naprimjer na vrhuncu 15 godina, širina tamni prilagođene zjenice može varirati od 4 do 9 mm, sa različitim osobama. Nakon 25. godine, prosječne veličine im se smanjuju, iako ne stabilnom stopom.<ref>{{cite web |url=http://amateurastronomy.org/Events/EH361.html |title=Aging Eyes and Pupil Size |publisher=Amateurastronomy.org |date= |accessdate=2013-08-28 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20131023134125/http://amateurastronomy.org/Events/EH361.html |archivedate=23 Oktobar 2013 |url-status=dead }}</ref><ref>{{cite web|url=http://www.iovs.org/content/35/3/1132.full.pdf |title=Factors Affecting Light-Adapted Pupil Size in Normal Human Subjects |format=PDF |date= |accessdate=2013-08-28}}</ref> U ovoj fazi zjenice ne ostaju potpuno udaljene, što može dovesti do oscilacija i povećanja poznatog kao hipus. Suženje zjenice i vid na blizinu su blisko povezani. Pri jakom svjetlu, one se sužavaju da spriječe aberacije svjetlosnih zraka i na taj način ostvare očekivano viđenje; u mraku to nije potrebno, zbog nedovoljne količine svjetla u oku.
Stanje koje se naziva ''Bene dilitatism'' nastaje kada su optički živci djelomično oštećeni. Odlikuje se hroničnim proširenjem zjenica, zbog smanjene sposobnosti optičkih živaca da odgovore na svjetlo. Pri normalnoj rasvjeti, ljudi koji boluju od ovog stanja obično imaju proširene zjenice, pa im blještavo osvjetljenje može izazvati bol. Na drugom kraju spektra, ljudi sa ovim stanjem imaju problema sa vidom u mraku. Za njih se preporučuje da budu posebno pažljivi pri vožnji noću, zbog nemogućnosti da vide objekte u punoj perspektivi. Inače, u drugim okolnostima ovo stanje nije opasno.<ref>Sensory reception: Human vision: Structure and function of the eye, Encyclopædia Brtiannica, Chicago, 1987</ref>
| |||