Razlika između verzija stranice "Glasinačka kultura"
| [pregledana izmjena] | [pregledana izmjena] |
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
mNo edit summary |
Rescuing 2 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0 |
||
Red 2:
'''Glasinačka kultura''' je najizrazitija grupa [[Bronzano doba|bronzanog]] i [[Željezno doba|željeznog doba]], sa nizom lokalnih karakteristika, koja se rasprostirala u istočnoj [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]], jugozapadnoj [[Srbija|Srbiji]] i sjevernim dijelovima [[Crna Gora|Crne Gore]].
[[Mati kultura]] u sjevernoj i srednjoj [[Albanija|Albaniji]] je južni ogranak glasinačke kulture, a [[cetinska kultura]] iz [[Hrvatska|Hrvatske]] je njen zapadni ogranak. Kako je glasinačka visoravan bila prvo i najznačajnije područje odakle je došao najveći dio do sada pronađenog arheološkog materijala, koji se pripisuje jednoj originalnoj kulturi iz starijeg željeznog doba, čitava ta kultura nosi naziv "Glasinačka kultura". Osnovne karakteristike ove kulture su [[tumuli]], čineći nekropole, grupirani oko [[gradina]] s ostacima suhozida. <ref name="Basler">{{Cite web |url=https://de.scribd.com/doc/177015405/Kulturna-Istorija-BiH |title=
Smatra se da su nosioci glasinačke željezne kulture bili [[Iliri]], te da se čitav kulturni kompleks može vezati za njihovo pleme [[Autarijati|Autarijate]].<ref>J. J. Wilkes, ''The Illyrians'', 1992., str. 45. ISBN 0631198075</ref>
Red 33:
Najveći procvat se događa u [[željezno doba|željeznom dobu]] (Glasinac IV i Glasinac V) iz kojega potječe većina gradina i grobova. U 8. vijeku p. n. e. počinje upotreba željeza u izradi oružja i tokom ovog razdoblja željezo sve više ulazi u život. U sljedećem, 7. vijeku, započinje veliki zamah domaće proizvodnje i željeznog oružja i bronzanog nakita te nastaje veliki broj varijanti oružja i nakita sa karakteristikama specifičnim samo za autarijatsko područje u tehničkom i umjetničko-stilskom smislu. Postoji činjenica da i pored raznovrsnosti pokretnog materijala, glasinačka kultura starijeg željeznog doba ipak pokazuje visoki stepen ujednačenosti, bar u svojim osnovama.
Pokretni materijal ([[nakit]], [[oružje]], [[oruđe]], [[keramika]] i posuđe) starijeg željeznog doba pokazuje i jasan kontinuitet sa kasnim bronzanim dobom. Jedine dvije razlike pokretnog materijala iz grobova starijeg željeznog doba u odnosu na grobne priloge iz prethodne faze bronzanog doba su znatno veća zastupljenost željeznog oružja i raznovrsnost nakita. U grobovima se nailazi na raznovrstan nakit, naročito bogat u ženskim, ali zastupljen i u muškim grobovima. U starijem željeznom dobu za izradu nakita se uglavnom koristi bronza, a mjestimično se nailazi i na [[kalaj]]. Nakit od [[Srebro|srebra]] je rijedak, a od [[Zlato|zlata]] naročito. Nakit od ova dva plemenita metala postaje češći među nalazima tek sa intenziviranjem kontakata sa grčko-mediteranskim svijetom. Od početka 5. vijeka p.n.e. nailazi se na sve veći broj predmeta izrađenih od srebra i od zlata (posebno značajno nalazište u [[Novi Pazar|Novom Pazaru]]). <ref name="Glasinac Vasić"> {{Cite web |url= http://www.balkaninstitut.com/pdf/izdanja/balcanica/balcanica%2035/03%20Vasic.pdf |title= Rastko Vasić: Beleške o Glasincu - Autarijati |work=Arheološki institut - Beograd |accessdate= 9. 2. 2016}}</ref> [[Željezo]] se jedino zadržava u izradi pojedinih tipova fibula i to samo u ranim fazama, a i postupno se i ova rijetka upotreba željeza za izradu nakita gubi. [[Bronza]] se, pored svoje primarne upotrebe za izradu nakita, upotrebljava još i u izradi metalnih dijelova odjeće, konjske orme te sitnog oruđa i pribora svakodnevne upotrebe. Dok u načelu prilično izostaje upotreba željeza u izradi nakita, dotle se ono upotrebljava za proizvodnju ofanzivnog oružja (koplja, mačevi, ratne sjekire i noževi) i djelimično za izradu oruđa (sjekire i noževi). <ref>
Iz još nerazjašnjenih okolnosti, ova se kultura, po svemu sudeći i političko-etnička zajednica, sredinom latena gubi, kada u [[tumuli]]ma nestaje karakterističnog „glasinačkog“ materijala. U stručnoj lietarturi taj fenomen nije do kraja razjašnjen (vjerovatno pod [[Autarijati i Kelti|pritiskom Kelta]]). <ref name="Historija Autarijata"> {{Cite web |url= http://www.ff-eizdavastvo.ba/Books/Historija_Autarijata.pdf |title= Salmedin Mesihović: Historija Autarijata |work=Filozofski fakultet Sarajevo, 2014. |accessdate= 9. 2. 2016}}</ref> Smatra se da je nakon seobe Autarijata u [[Dardanci|Dardaniju]] došlo do vakuuma, koji je trajao sve do [[Bosna i Hercegovina u Rimskom carstvu|rimskog vremena]]. Ukoliko bi se prihvatila teza o Autarijatima kao nosiocima „glasinačke kulture“, značilo bi da su se [[Desidijati]] na to područje naselili naknadno i u dužem vremenskom procesu nastanili uglavnom župnije krajeve.<ref>
== Literatura ==
* Ivo Bojanovski, Akademija nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine, 1988 - BOSNA I HERCEGOVINA U ANTIČKO DOBA
| |||