Razlika između verzija stranice "Logika"
| [pregledana izmjena] | [pregledana izmjena] |
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
mNo edit summary |
Bluelinking 2 books for verifiability.) #IABot (v2.1alpha3 |
||
Red 77:
==Logika i računarstvo==
Logika ima fundamentalnu ulogu u [[Računarstvo|računarstvu]] a posebno su važne [[rekurzivna teorija]], [[modalna logika]] i [[teorija kategorija]]. [[Komputacijska teorija]] se temelji na konceptima koje su postavili, između ostalih, [[Alonzo Church]] i [[Alan Turing]].<ref>{{cite book|last=Lewis|first=Harry R.|title=Elements of the Theory of Computation|year=1981|publisher=Prentice-Hall|location=Englewood Cliffs, New Jersey|isbn=0-13-273417-6|author2=Christos H. Papadimitriou|authorlink1=Harry R. Lewis|authorlink2=Christos Papadimitriou }}</ref><ref>{{cite book|last=Davis|first=Martin|title=The Universal Turing Machine|publisher=Springer Verlag|url=https://books.google.com/books?id=YafIDVd1Z68C&pg=PA290#v=onepage&q&f=false|editor=Rolf Herken|accessdate=26. 12. 2013|chapter=Influences of Mathematical Logic on Computer Science|authorlink=Martin Davis}}</ref> Church je ukazao na postojanje nerješivih [[Algoritam|algoritamskih]] problema a Turing je prvi temeljno analizirao ono što se može nazvati [[Matematika|matematička]] procedura a [[Kurt Gödel|Gödel]] je ustvrdio da je Turingova analiza "savršena".<ref>{{cite book|last=Kennedy|first=Juliette|title=Interpreting Godel|publisher=Cambridge University Press|url=https://books.google.ca/books?id=ulw3BAAAQBAJ&pg=PA118&lpg=PA118&dq=Godel+convinced+by+Turing's+analysis&source=bl&ots=Wa1PunvmLM&sig=yuj5GsarLT3PoTESY46s8L9x9rY&hl=en&sa=X&ved=0CCMQ6AEwAmoVChMIya2n8dGwxwIVUQmSCh0c8AIb#v=onepage&q=Godel%20convinced%20by%20Turing's%20analysis&f=false|accessdate= 17. 8. 2015}}</ref> Logika i računarstvo se preklapaju u nekoliko teoretskih područja:
*Gödelova teorema o nepotpunosti dokazuje da bilo koji logički sistem koji je dovoljno moćan da karakterizira [[Aritmetika|aritmetiku]] sadrži izraze koji se ne mogu dokazati kao istiniti ili neistiniti u tom istom sistemu. Ovo se direktno odnosi na mogućnost dokazivanja potpunosti i ispravnosti [[Softver|softvera]]<ref>{{cite book|last=Hofstadter|first=Douglas R.|title=Gödel, Escher, Bach: An Eternal Golden Braid|publisher=Basic Books|isbn=978-0465026562|authorlink=Douglas Hofstadter|url=https://archive.org/details/gdelescherbachet00hofs}}</ref>
*Problem okvira (''Frame problem'') je temeljni logički problem koji se mora prevazići prilikom kreiranja [[Vještačka inteligencija|vještačke inteligencije]].<ref>{{cite journal|last=McCarthy|first=J|author2=P.J. Hayes |title=Some philosophical problems from the standpoint of artificial intelligence|journal=Machine Intelligence|year=1969|volume=4|pages=463–502|authorlink1=John McCarthy (computer scientist)}}</ref>
*Teorija kategorija predstavlja matematičko stajalište koje naglašava odnose između struktura. U bliskoj je vezi sa mnogim aspektima računarstva, naročito u [[Programski jezik|programskim jezicima]].<ref>{{cite book|first=Michael|last=Barr|title=Category Theory for Computer|year=1990|publisher=Prentice-Hall|author2=Charles Wells}}</ref> Teorija kategorija se također odnosi i na formalnu analizu i transformaciju usmjerenih grafikona a primjenjuje se u programskim jezicima i [[Kompajler|kompajlerima]]<ref>{{cite journal|last=DeLoach|first=Scott|author2=Thomas Hartrum |title=A Theory Based Representation for Object-Oriented Domain Models (juni 2000)|journal=IEEE Transactions on Software Engineering|date= |volume=25|issue=6|doi=10.1109/32.852740|pages=500–517}}</ref>
Red 178:
'''Paralogizam''' (od [[Grčki jezik|grčki]]: ''paralogizomai'' - pogrešno računam), nenamjeran, pogrešan zaključak;<ref name="Klaić">{{cite book |last= Klaić |first= Bratoljub |date= |title= Veliki rječnik stranih riječi |url= |location= Zagreb |publisher= Zora, 1974|page= |isbn= |access-date= }}</ref> ([[Grčki jezik|grčki]]: ''paralogismós'')<ref name="Lex">{{cite book |last= Vujaklija |first= Milan |date= |title= Leksikon stranih riječi i izraza |url= |location= Beograd |publisher= Prosveta, 1986 |page= |isbn= |access-date= }}</ref>
'''Sofizam''' (od [[Grčki jezik|grčki]]: ''sóphizma'' - lukavština, varanje), lažni zaključak, zaključak kojim se obmanjuje a koji je naizgled pravilan, temelji se na dokazivanju uz pomoć premisa koje nisu potpune, smišljeno mudro ili lukavo,<ref name="Klaić"></ref><ref name="Lex"></ref> argument korektan po formi ali koji sadrži suptilnu logičku grešku.<ref>{{cite book |last= |first= |date= |title= Webster’s New Explorer Dictionary |url= https://archive.org/details/webstersnewexplo00merr_0 |location= Springfield |publisher= Federal Street Press, 1999 |page= |isbn= 1-892859-00-9 |access-date= }}</ref>
;Logička pogreška u zaključku<ref name="Grupa autora">{{cite book |last= Gregorek, Majorinc, Turk |first= |date= |title= Logika|url= |location= |publisher= Školska knjiga, Zagreb, 1993|page= 50-56, 119-122|isbn= |access-date= }}</ref>
| |||