Razlika između verzija stranice "Mađarska"
| [nepregledana izmjena] | [nepregledana izmjena] |
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
Red 27:
|internetski_nastavak = [[.hu]]
|pozivni_broj = +36
||bdp_godina=Procjena 2019.|bdp_per_capita=$33.707|bdp_ukupno=$328,921 milijardi|gini={{Gubitak}}28,7|gini_godina=2018.|hdi=<span style="color: #0c0; font-size: larger;">▲</span>0,838|hdi_godina=2017}}
'''Mađarska''' ([[Mađarski jezik|mađarski]]: Magyarország) ili '''Madžarska''', [[kontinentalna država|kontinentalna je država]] u [[Srednja Evropa|Srednjoj Evropi]]. Smještena je u [[Panonska nizija|Panonskoj niziji]] i graniči se sa [[Slovačka|Slovačkom]] na sjeveru, [[Rumunija|Rumunijom]] na istoku, [[Srbija|Srbijom]] na jugu, [[Hrvatska|Hrvatskom]] na jugozapadu, [[Slovenija|Slovenijom]] na zapadu, [[Austrija|Austrijom]] na sjeverozapadu i [[Ukrajina|Ukrajinom]] na sjeveroistoku. Glavni i najveći grad države je [[Budimpešta]]. Mađarska je članica [[Evropska unija|Evropske unije]], [[NATO|NATO-a]], [[Organizacija za ekonomsku saradnju i razvoj|OECD-a]], [[Višegradska grupa|Višegradske grupe]] i [[Šengenski sporazum|Šengenske zone]]. Službeni jezik je [[Mađarski jezik|mađarski]].
Red 39:
== Historija ==
{{Glavni|Historija Mađarske}}
Današnja teritorija Mađarske je u starom vijeku bila rimska provincija [[Panonija]]. U 4. vijeku su je naselili [[Huni]] pod vođstvom [[Atila|Atile]], biča Božijeg. Potom ovo područje naseljavaju germanska plemena. Nakon njih dolaze [[Avari]]. [[Ugri]], današnji [[Mađari]], [[Panoniju]] su naselili krajem IX vijeka. Bosanski naziv za Ugre je Mađari od mađarske riječi za njihovu naciju. 1000. godine Mađari su primili [[hrišćanstvo]], a Stefan se krunisao za kralja. 1000-1301 Ugarskom su vladali [[Arpadovići]], nakon čega pada pod strani uticaj. 1526. u Mohačkoj bici, [[Mađari]] su pretrpjeli poraz od strane [[Turci|Turaka]] i jedan dio pada pod [[Osmanlijsko carstvo]], a drugi ulazi u [[Hasburška monarhija|Habsburšku monarhiju]]. U periodu reformacije, [[Mađari]] prilaze luteranstvu i klavinizmu. Pod velikim pritiskom na [[Beč]] od strane [[Mađara]] u periodu od 1848, osnovana je državna zajednica [[Austro-Ugarska]] 1867. Granica između [[Austrija|Austrije]] i [[Ugarska|Ugarske]] je išla rijekom [[Lajta|Lajtom]]. U [[Prvi svjetski rat|Prvom svjetskom ratu]] (1914-1918) bila je članica Sila osovine zajedno sa Njemačkom i Italijom. Kada je [[Austro-Ugarska]] izgubila rat, država se podijelila na Austriju i Mađarsku, a preostali dijelovi su ušli u sastav Rumunije, Čehoslovačke i Jugoslavije. U [[Drugi svjetski rat|Drugom svjetskom ratu]] (1939-1945) bila je na strani [[Trojni savez|Trojnog saveza]]. U sastav Mađarske ušli su Bačka i Međimurje. Od 1945. do 1989. bila je pod [[SSSR|sovjetskim]] utjecajem. Bila je članica Varšavskog ugovora. Do antikomunističke i antisovjetske pobune, tzv. [[Mađarska revolucija 1956.|Mađarske revolucije]], došlo je 1956. Pobuna je ugušena. Godine 1989. skratila je ime "Narodna Republika Mađarska" u "Republika Mađarska".Mađarska je postala članica saveza NATO 1999. godine, a ušla je u Evropsku Uniju 1. maja 2004. godine
== Geografija ==
{{Glavni|Geografija Mađarske}}
Najveći gradovi u državi su: [[Budimpešta]] (Budapest), [[Debrecen]], [[Miškolc]] (Miskolc), [[Segedin]] (Szeged), [[Pečuj]] (Pécs) i Kaposvár.
== Reljef ==
[[Ravnica|Ravnice]] pokrivaju veći dio Mađarske ("Karpatski bazen"), dok na sjeveru uz slovačku granicu ima [[Brdo|brda]] i [[planina]] (najviši vrh: Kékes, 1014 m).
Po pola ju dijeli [[Dunav]] (mađ. "''Duna''").
Druge velike rijeke su [[Tisa (rijeka)|Tisa]] (mađ. "''Tisza''") i [[Drava]] (mađ. "''Dráva''"), dok na zapadu zemlje leži veliko [[Blatno jezero]].
Osim toga, Mađarska ima najveće termalno jezero na svijetu, jezero Hévíz.
Klima je umjereno topla, s hladnim i vlažnim zimama i toplim ljetima.
Prosječna godišnja temperatura je 9.7° C.
== Vlada ==
Line 106 ⟶ 119:
* [[Vesprimska županija|Vesprimska]], [[Veszprém]]
* [[Zalska županija|Zalska]], [[Jagersak]]
|}[[Datoteka:Map of regions of Hungary.PNG|400px|desno|mini|Regije Mađarske]]▼
=== Regije ===
{{Glavni|Regije u Mađarskoj}}
▲[[Datoteka:Map of regions of Hungary.PNG|400px|desno|mini|Regije Mađarske]]
* [[Zapadno Podunavlje]], mađ. ''Nyugat-Dunántúl'': ([[Jursko-mošonjsko-šopronska županija|Győr-Moson-Sopron]], [[Željezna županija|Željezni]], [[Zalska županija|Zalska]])
Line 121 ⟶ 133:
== Privreda ==
[[Datoteka:Hungary Export Treemap.jpg|mini|Grafički prikaz izvoza roba iz Mađarske]]
Mađarska ima vrlo obilne, mada ne i posebno raznovrsne resurse koji omogućuju izgradnju snažne privrede. Tu su velike obradive površine, zatim prostrani pašnjaci, vode pogodne za navodnjavanje i plovidbu, rudno bogatstvo i dr.
Prema tome, prirodni uslovi pružaju odlične mogućnosti za razvoj poljoprivrede, kako ratarstva tako i stočarstva. Najviše se uzgajaju žitarice, a tu je još industrijsko bilje te povrće. Na pobrđima se nalaze voćnjaci i vinogradi. Iako nisu iskorištene sve mogućnosti, poljoprivredna proizvodnja zadovoljava potrebe stanovništva, a značajan višak se izvozi. Ima razvijene industrijske potencijale. Najjači privredni centar je budimpeštanska zona u kojoj je smješten najveći broj industrijskih kapaciteta. Razvijena je proizvodnja poljoprivrednih mašina i druge opreme za poljoprivredu.
Prirodni resursi su veoma oskudni. Najveće su zalihe boksita, lignita, željezne rude i zemnog gasa. Za potrebe razvijene industrije moraju se uvoziti značajne količine sirovina i energetskih sredstava.
Posebno se može izdvojiti obojena indistrija. Razvijena je industrija aluminija jer posjeduje velike količine boksita, a za njegovu preradu se koristi domaći zemni gas.
Tercijarne djelatnosti su nedovoljno razvijene, ali se veliki prihodi ostvaruju u trgovini.Mađarska je članica [[Organizacija za ekonomsku saradnju i razvoj|OECD]] -a i na 58 mjestu u svijetu u privredi.Mađarska je 13. najpopularnije turističko odredište u Evropi
== Stanovništvo ==
[[Datoteka:Population pyramid of Hungary 2016.png|mini|Starosna piramida u Mađarskoj (2016)]]
[[Stanovništvo Mađarske]] podrazumijeva demografske karakteristike stanovnika Mađarske, uključujući gustoću stanovništva, etničku pripadnost, razinu obrazovanja i zdravlja stanovništva, ekonomski status, vjersku pripadnost i druge čimbenike.
Stanovništvo: 9,798.000 (2017.)
Starosna struktura: 0-14 godina: 15% (muškarci 763,553; žene 720,112) 15-64 godina: 69% (muškarci 3,384,961; žene 3,475,135) 65 i više godina: 16% (muškarci 566,067; žene 995,768) (2009. godine procjena)
Stopa rasta stanovništva: -0,25% (2017. godina procjena)
[[Natalitet|Stopa nataliteta]]: 9 rođenih na 1,000 stanovnika (procjena 2017. godine)
[[Mortalitet|Stopa mortaliteta]]: 12,8 umrlih na 1,000 stanovnika (procjena 2017. godine)
Neto stopa migracije: 1,3 migranata na 1,000 stanovnika (procjena 2017. godine)
Etničke grupe: Mađari 92%, Romi 2%, Nijemci 0,6%, Slovaci 0,2%, Hrvati 0,2%, Rumunji 0,1%.
Etničke podgrupe: Sekelji * Paloci * Kumani * Jasi * Hajdu-Mađari i Čango-Mađari.
Religija: Najzastupljeniji su: [[Rimokatoličanstvo|rimokatolici]] i [[grkokatolici]]; oko 40% stanovništva), zatim slijede [[kalvinisti]] (oko 12%) i [[Luteranizam|luterani]] (2%). Međutim svega 25% stanovništva je zaista religiozno. Većina mađarskih Židova živi u Budimpešti.
[[Pismenost]]: ukupno stanovništvo: 99% muškarci: 99% žene: 98% (procjena 1980.)
== Kultura ==
| |||