Razlika između verzija stranice "Augustin Weisbach"
| [nepregledana izmjena] | [nepregledana izmjena] |
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
Nova stranica: {{Infokutija osoba | ime = Augustin Weisbach | slika = | veličina_slike = | opis = | datum_rođenja = {{Datum rođenja|1837|9|7}} | mje... |
No edit summary |
||
Red 16:
|potpis=
}}
'''Augustin Weisbach''' (1837., [[Chomutovo]] [[Češka]] -1914., [[Grac]], [[
==Biografija==
Red 24:
*[[Carigrad]]: 1869.-1886. (viši ljekar –''Oberarzt'' garnizonske bolnice):
*[[Sarajevo]]: 1891-1900. (štabni ljekar – ''Obersturmarzt'' 15. Bošnjačke regimente i ljekar Generalštaba).
U 1900.
Weisbach je bio dopisni član antropoloških društava u [[Berlin]]u, [[London]]u, [[Minhen]]u, [[Pariz]]u i [[
▲Weisbach je bio dopisni član antropoloških društava u [[Berlin]]u, [[London]]u, [[Minhen]]u, [[Pariz]]u i [[Stokholm]]u, počasni član Bečkog antropološkog društva i Udruženja historičara prirode u Gracu, koje je osnovao zajedno s prof. R. Hoernesom, kad je već u otišao u penziju i živio u Gracu. Odlikovan Ukrašen je Željeznim viteškim krstom i dobio nekoliko medalja.
Već u đačkom uzrastu, zanimala ga jenauka, pa je u gimnaziji imao veliku zbirku biljaka, a tokom studija medicine privlačile su ga osteološke zbirke, posebno brojne i različite lobanje; To je, po svoj prilici, bilo presudno za njegovu orijentaciju. Zbog nesistematičnosti i rasnih predrasuda koje su preovladavale na ovom području, njegove kolege su ga pokušavale odvratiti od antropoloških istraživanju, ali se Weibach trudio da sistematski istražuje na opsežnom materijalu, uz primjenu jednostavnih metoda. Sjajnu priliku pružila mu je vojna služba jer je imao priliku za prikupljanje antropoloških podataka pregledom i mjerenjem regruta.
Weisbah se bavio medicinskom, fizičkom i historijskom antropologijom. Zimi 1867/1868. Na Bečkom koledžu održao je svoje prvo univerzitetsko predavanje iz antropologije. Dok je služio u Beču, objavio je rezultate prvih istraživanja o dizajnu lubanje i karlice: Beiträge zur Kenntnis der Schädelformen österr. Völker (Mitt. D. Med. Jb. D. Ges. D. Ärzte, Beč 1864. i 1867.), Die Becken österr. Völker (ib., 1866), Vier Schädel aus alten Grabstätten i Böhmen (Arhiv f. Anthropologie, Braunschweig, 1867).
Sa zadovoljstvom je prihvatio potez u [[Carigrad]] jer se očekivalo da istražuju različite narode. Međutim, u početku je mogao mjeriti samo kosti s muhamedanskih groblja (jer se smatrao čarobnjakom) i pisati čisto medicinske članke o mozgu i
Weisbachova otkrića privukla su veliku pažnju naučnika i izazvala živahne rasprave među najpoznatijim kraniolozima toga vremena (npr. J. Engel, H. Virchow). Bio je među prvima u Evropi, koji se uključio u sistematska antropološka istraživanja u [[BiH|Bosni i Hercegovini]], [[Hrvatska|Hrvatskoj]], [[Slovenija|Sloveniji]] i ostalim dijelovima austrougarskog [[Balkan]]a. Njegove metode mjerenja i danas se koriste, neke nepromijenjene (npr. mjerenja visine gornjeg i donjeg lica s kliznom šestom, a neke s manji dodacima. Važnost njegovog istraživanja je da je, kroz brojna mjerenja osoba i klasifikaciju njihovih karakteristika (npr. [[koža|kože]], [[kosa|kose]] i [[oči]]ju), došao do nalaza koji su pomogli eliminiranju rasnih predrasuda postavljanjem karakteristika za određene skupine ljudi (rasa) na naučnoj osnovi.
| |||