Razlika između verzija stranice "Rumunija"
| [pregledana izmjena] | [nepregledana izmjena] |
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
Red 103:
== Privreda ==
Nakon raspada sovjetskog bloka u periodu 1989–1991. Rumunija je ostala sa zastarjelom industrijom i industrijskim i proizvodnim kapacitetima koji uopće ne odgovaraju uvjetima i potrebama zemlje.
U februaru 1997. u Rumuniji počinje detaljna makroekonomska stabilizacija i strukturalna reforma, ali u tom periodu tranzicije dolazi do čestih zaustavljanja i nastavljanja reformi koji ne doprinose brzom oporavku zemlje. Program restruktuiranja podrazumijeva postavljanje na noge i prodaju velikih industrijskih postrojenja i promjene u poljoprivrednom i finansijskom sektoru.
Gospodarska slika Rumunije vrlo je crna. BDP je 2002. iznosio 12.900 $ po stanovniku što je tada bio osmi najmanji u Evropi. BDP po sektorima iznosio je 15% za prvi, 35% za drugi i 50% za treći. Manji postotni udio u trećem sektoru imali su samo Albanija, Bjelorusija, Srbija i Crna Gora te Ukrajina, dok su Moldavija i Irska imale otprilike jednak postotni udio. Ovo upućuje na činjenicu kako je rumunska privreda među najnerazvijenijma u Evropi. Među pokrajinama razlike su još očitije. Turistički devizni priljev 2000. iznosio je mizernih 364 milijuna dolara. 2001. uvoz je bio veći od izvoza i iznosio je 15 552 000 000 $, dok je izvoz iznosio 11 385 000 000 $. Iz ovih je podataka vidljiv deficit od preko 4 milijarde i 100 milijuna dolara! 1991. BDP iznosio je 1 140 $ po stanovniku pa je ipak vidljiv neki napredak kroz vrijeme tranzicije, no hiperinflacija i nezaposlenost ipak su jači faktori od rasta BDP tim više što je dolar izgubio na vrijednosti. Tranzicijski procesi još se snažno odvijaju i osjećaju na stanovništvu tako da crna tržišta (čak i ona s osnovnim namirnicama) cvjetaju.
Glavni izvori prihoda su: [[nafta]], [[prirodni plin]], [[Drvo (stablo)|drvo]], [[ugalj]], [[so]], [[žitarice]]. Iako je Rumunija bogata prirodnim bogatstvima [[Gorivo|goriva]] i industrijski poluproizvodi još se uvijek uvoze. Ipak, i ovakva rumunska privreda ima svijetlih strana. Rumunija je 11. proizvođač [[Kukuruz|kukuruza]] na svijetu; 12. (odnosno 13.) [[Vino|vina]], 11. [[Laneno vlakno|lanenog vlakna]], 7 .lanene tkanine, 7. dušičnih gnojiva te 10. smeđeg uglja i lignita. Rumunija je po broju konja na 11. mjestu. Velik značaj za Rumunijsku privredu ima [[automobilska industrija]] i eksploatacija nafte, [[Plin|plina]] i drvne građe.
Rumunski novac je leu (lej) čiji se manji dijelovi zovu bani. 1 leu = 100 bani. Kratica za rumunjski lej je RON.
== Stanovništvo ==
Line 130 ⟶ 125:
** ostali 0,3%
* Vjeroispovijesti (procjena za
** pravoslavci (svih denominacija)
** protestanti
** rimokatolici
** ostali (uglavnom muslimani) 0,4% (2002)
** neizjašnjeni 0,2% (2002)
Zvanični jezik Rumunije je [[Rumunski jezik|rumunski]] (''Limbă Româna'' ili samo ''Româna''), [[Romanski jezici|romanski]] jezik iz italske podgrupe [[Indoevropski jezici|indoevropskih jezika]].
== Kultura ==
Eugène Ionesco, koji je kao i njegovi suvremenci književnici Mircea Eliade i Emil Cioran napustio komunističku Rumuniju i otišao u inozemstvu.
Paul Celan i dobitnik Noleove nagrade Elie Wiesel, također su rumunjski književnici priznati u svijetu, koji su obojica preživjela holokaust.
George Enescu (1881.–1955.) je jedan od najpoznatijih rumunijskih muzičara
Jedan od najvećih i najutjecajnih rumunjskih umjetnik s utjecajem na svjetsku kulturu je kipar Constantin Brâncuşi, središnja figura modernog pokreta i pionir abstrakcije.
== Reference ==
| |||