Wikipedia

Razlika između verzija stranice "Mrežnjača"

Pregled historije
[pregledana izmjena][pregledana izmjena]
← Starija izmjenaNovija izmjena →
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
VizualnoWikitekst
m clean up, replaced: → (201) using AWB
m clean up, replaced: → (4), , → , (3), . → . (3) using AWB
Red 35:
: Bipolne ćelije, kao što čunjići ocjenjuju električne odgovore. U retini, ganglionske ćelije samo odgovaraju [[akcijski potencijal|akcijskim potencijalima]].
 
* Za noćni vid (ili skotoptički vid), uglavnom u perifernim zoni.<ref>Bloomfield S. A., Dacheux R. F. (2001)ː Rod vision: Pathways and processingin the mammalian retina. Progress in Retinal and Eye Research, 20 (3)ː 351-384.</ref>:
[[Datoteka:Scotopic.svg|mini|300px| Štapići u skotoptičnom gledanju]]
 
Red 42:
→ čepići (1) C. bipolarni ON → štapići (2) C. sve amakrine → (3) c akson. → bipolni čepić (4) C. ganglijski ON/OFF.
 
Štapići se sastoji 4 sinapsne veze sa dvije jakde konvergencijske poente: 20 do 50 štapića konvergiraju na svakoj bipolnoj ćelija štapića (CBB) i od 20 do 25 CBB približava svakoj amakrinoj ćeliji AII. Sve u svemu, signale od najmanje hiljadu štapića konvergiraju u jednu ćeliju gangliona.<ref name=tayl>Taylor W. R. , Smith R. G. (2004): Transmission of scotopic signals from the rod to rod-bipolar cell in the mammalian retina, Vision Research, 44: 3269-3276.</ref>.
Osim toga, štpići mogu odgovoriti na stimulaciju jednog fotona, a potrebno je najmanje stotinu da bi se dobio odgovor iz čepića. Ova organizacija značajno povećava amplitude signala i osigurava dobru osjetljivost pri slabom osvjetljenju.
 
Red 67:
| Mala snaga diskriminacije || Visoka oštrina vida
|-
| Obrađuje informacije o pokretima|| Obrađuje informacije koje se odnose na oblik i boju
|-
| Uloga: Otkrivanje informacija || Uloga: Potvrđivanje informacija
Red 75:
== Prostorna sumacija ==
[[Datoteka:Receptive field.png|thumb|300px|desno|On-centri i off-centri u mrežnici]]
Za razliku, od fotografske kamere, mrežnjača nešalje sliku jednostavno u mozak. Ona je prostorno kodira, kako bi stala u ograničeni kapacitet vidnog nerva . Kompresija je potrebna zato što postoji 100 puta više fotoreceptorskih od ganglijskih ćelija i što uklanja korelaciju dolaznih slika. Kao štio je gore naglašeno, postoje dvije vrste centara koje okružuju strukture u mrežnjači: ON i OFF centri. ON centri imaju pozitivno podraženi centar i negativno podraženu okolinu, dok su OFF centri suprotno usmjereni. Pozitivno se podraživanje zove ‘’’ekscitacija, a negativno: ‘’inhibicija. Ovi centri nisu fizički da bi se mogli vidjeti bojenjem uzoraka tkiva ili ispitivanjem anatomije. Oni su centri logičke strukture (tj. matematički sažetak) u tom smislu da ovise o jačini veze između bipolnih i ganglijskih stanica. Smatra se da je snaga veze između ćelija uvjetovana brojem i vrstom ionskih kanala ugrađenih u sinapse između ganglijskih i bipolnih ćelija.<ref>Meister M., Berry M. J. (1999): The neural code of the retina. Neuron 22 (3): 435–50. doi:10.1016/S0896-6273(00)80700-X. PMID 10197525.</ref><ref>Rodieck R. W. (1965): Quantitative analysis of cat retinal ganglion cell response to visual stimuli". Vision Res. 5 (11): 583–601. doi:10.1016/0042-6989(65)90033-7. PMID 5862581.</ref><ref>Wandell B. A. (1995): Foundations of vision. Sunderland, Mass: Sinauer Associates. ISBN 0-87893-853-2.</ref>
 
Periferne strukture su matematički ekvivalent [[algoritam]]a rubne detekcije koje koriste računarni programeri kako bi izdvojili ili pojačali rubove na digitalnoj fotografiji. Tako I mrežnjača poboljšava detekcijeu rubova objekata unutar svog vidnog polja. Primjerice, na slici psa, mačke i kuće , rubovi tih objekata sadrže najviše informacija. Za više funkcije mozga (ili računara) izdvajanje i klasificiranje tih posmatranih predmeta, neophodno je da mrežnjača najprije diferencira različite objekate ukupnog prizora.
 
Kao primjer može se uzeti da matrica je u srcu računarskog algoritma koji implementira rubnu detekciju. Ona je ekvivalent strukturi koja okružuje centar. U ovom primjeru, svaki element unutar matrice bi bio povezan s jednim fotoreceptorom, a u središtu je receptor koji se trenutno obrađuje. Središnji fotoreceptor je pomnožen s +1 faktorom težine. Okolni fotoreceptori su "najbliži susjedi" centru i pomnoženi su s -1 / 8 vrijednosti. Od tih elemenata, izračuna se konačni zbir od devet. Sumacija se ponavlja za svaki fotoreceptor u slici, premještanjem u lijevo do kraja reda, a zatim prema dolje na slijedeći red. Kada su svi ulazi od devet fotoreceptora iste vrijednosti, ukupni zbroj ove matrice je nula. Rezultat nula ukazuje da je slika ujednačena (tj. ne mijenja se) unutar tog malog dijela. Negativni ili pozitivni zbirovi znače da se nešto mijenjalo unutar tog malog dijela od devet fotoreceptora.<ref>Dawkins R. (1986). The Blind Watchmaker. Longman, ISBN 0-582-44694-5.</ref>
Red 87:
</TABLE>
 
Takva matrica je samo približna slika onoga što se stvarno događa unutar mrežnjače .
*Prvo, prethodni primjer se zove "uravnoteženi". Pojam uravnotežen znači da je zbir negativnih jednak zbroju pozitivnih vrijednosti, kako bi se savršeno poništile, a ganglijske ćelije nisu gotovo nikada savršeno uravnotežene.
*Drugo, tabela je četverugaona, dok su okolne strukture mrežnjače kružne.
Red 119:
Za indirektno mjerenje električne aktivnosti mrežnice koristi se elektroretinogram, na koji utiču pojedine bolesti. Relativno nova tehnologija, koja postaje široko dostupna, je optički koherentna tomografija. Ta neinvazivna tehnika omogućava dobivanje 3D volumetrijskog ili tomograma poprečnog presjeka visoke rezolucije – za prikaz fine strukture histoloških mrežnjače.
Liječenje ovisi o vrsti bolest i/ili prirodi poremećaja. Pokušana je i transplantacija mrežnjače, ali bez puno uspjeha. Na MIT-u, Sveučilištu Južne Kalifornije i Sveučilištu Novog Južnog Walesa, u razvoju je izrada umjetne mrežnjače: stvara se takav implantat koji će zaobići fotoreceptore mrežnjače i direktno stimulirati nervne ćelije signalima iz digitalnog fotoaparata .
 
OCT sken mrežnice na 800&nbsp;nm sa aksijalnom rezolucijom od 3&nbsp;µm
Red 128:
 
== Istraživanje ==
George Wald , Haldan Keffer Hartline i Ragnar Granit dobili su [[1967]]. [[Nobelova nagrada|Nobelovu nagradu]] za fiziologiju ili medicinu za istraživanje mrežnjače.
 
U nedavnoj studiji na Univerzitetu Pensilvanije izračunata je približna propusnost ljudske mrežnječe od 8,75 megabita u sekundi, dok ona kod zamorca prenosi 875 kilobita.
Preuzeto iz "https://bs.wikipedia.org/wiki/Mrežnjača"