Razlika između verzija stranice "Lisna kost"

| Ime = Lisna kost <br>(Fibula)

| Latinsko ime = (os) fibula

| GraySubject = 62

| GrayPage = 260

| Image = Fibula - anterior view.png

| Caption = Položaj lisne kosti kod čovjeka (crvena)

| Image2 = Braus 1921 293.png

| Caption2 =Poprečni presjek donjeg ljudskog uda, sa prikazanom fibulom, (latinska terminologija)

| Origins =

| Insertions =

| Articulations = [[Gornji tibiofibulski zglob |Gornji]] i [[donji tibiofibulski zglob]]<br>

| MeshName = Fibula

| MeshNumber = A02.835.232.043.650.321

| FMA = 24479

'''Lisna kost''' ili '''lisnjača''' ([[latinski jezik|lat.]] ''fibula''), poznata i kao "teleća kost", dio je [[skelet]]a [[noga |noge]] [[kičmenjak]]a. Nalazi se na bočnoj strani [[cjevanica|cjevanice]], s kojom je povezana sa obje strane.

To je manja od dvaije kosti potkoljenice, i, u odnosu na svoje dužinu, najvitkija od svih dugih kostiju. Njen gornji dio je mali, okrenut prema unatrag smješten uz glavu [[cjevanica|tibije]], ispod nivoa [[koljeno| zgloba koljena]], a isključena je iz formiranja ovog zgloba. Njen donji ekstremitet inklinira malo naprijed, tako da se u prednjoj ravnini donjeg kraja; projicira se ispod tibije, a čini lateralni dio [[gležanj | gležanjski zglob]].<ref name= <“Campbell“>{{cite book|author=Campbell N. A. et al.|year=2008|title=Biology. 8th Ed. |publisher=Person International Edition, San Francisco|isbn=978-0-321-53616-7}}</ref><ref name=“Sofradzija“"Sofradzija">{{cite book|author=Sofradžija A., Šoljan D., Hadžiselimović R. |year= 2004|title= Biologija 1.|publisher= Svjetlost, Sarajevo|isbn=9958-10-686-8}}</ref><ref name="Međedović">{{cite book|author=Međedović S., Maslić E., Hadžiselimović R.|year=2002|title=Biologija 2. |publisher=Svjetlost, Sarajevo|isbn=9958-10-222-6}}</ref><ref name=<“Korene“>{{cite book|authors=Korene Z., Hadžiselimović R., Maslić E. |year=2001|title=Biologija 8|publisher=Svjetlost|place=Sarajevo|isbn= 9958-10-396-6}}</ref>

* [[Međukostna membrana]] povezuje lisnu kost I clevanicu (goljenjaču), formirajući [[sindesmoza|sindezmozu]] [[zglob]]a.

* [[Gornje tibiofibulsko zglobljavanje]] je artrodni [[zglob]] između [[lateralni kondil tibije | lateralnog kondila]] tibije i glave fibule.

* [[Donje tibiofibulsko zglobljavanje]] (tibiofibulska sindezmoza) se formira kao gruba, konveksna površina medijalne strane donjeg kraja fibule i gruba konkavna površina na bočnoj strani tibije.

Lisna kost ne nosi nikakvo značajno opterećenje (težine) tijela. Proteže se pored donjeg kraja [[cjevanica|tibije]] i formira vanjski dio gležnja, dajući stabilnost na ovom . [[zglob]]u Ima žljebove za određene [[ligament]]e koji daje poluga i umnožavaju mišićne sile. Ona pruža dodatne tačke za sljedeće mišiće:

| [[File:Gray258.png|thumb|125px|Mišićne veze (prednja strana)]] || [[File:Gray259.png|thumb|132px|Mišićne veze (leđna strana)]]

| bgcolor="lightblue" style="text-align:center;"| '''Mišić''' || bgcolor="yellow" style="text-align:center;"| '''Polazište/Hvatište''' || bgcolor="lightblue" style="text-align:center;"| '''Veza'''<ref name=Bojsen364-367>{{cite book |last=Bojsen-Møller |first=Finn |last2=Simonsen |first2=Erik B. |last3=Tranum-Jensen |first3=Jørgen| year=2001 |title=Bevægeapparatets anatomi |edition=12th |language=Danish |trans_title=Anatomy of the Locomotive Apparatus | isbn =978-87-628-0307-7|pages=364-367 }}<!--|accessdate=February 28, 2013--></ref>

| ''[[Musculus biceps femoris]]'' || Hvatište || [[Glava fibule]]

| ''[[Musculus extensor hallucis longus]]'' || Polazište || Medijalna strana fibule

| ''[[Musculus extensor digitorum longus]]'' || Polazište || Proksimalni dio medijalne strane fibule

| ''[[Musculus fibularis tertius]]'' || Polazište || Distalni dio medijalne strane fibule

| ''[[Musculus fibularis longus]]'' || Polazište || [[Glava fibule|Glava]] i bočna strana fibule

| ''[[Musculus soleusfibularis brevis]]'' || Polazište || Distalne Proksimalna 12/3 zadnjebočne strane fibule

| ''[[Musculus tibialis posteriorsoleus]]'' || Polazište || Proksimalna Bočni dio1/3 zadnje strane fibule

| ''[[Musculus flexortibialis hallucis longusposterior]]'' || Polazište || ZadnjaBočni dio zadnje stranastrane fibule

Najčešće povrede lisne kosti su jednostruki prelomi koji se saniraju putem rutinskih ortopedskih intrevencija.

Tokom [[Opsada Sarajeva|Opsade Sarajeva]] ([[1992]].-[[1995]]), za saniranje višestrukih lomova dugih kostiju usavršena je „sarajevska longeta“ – fiksator i za najkompliciranije politraumatske prelome potkoljeničnih kostiju.<ref name=<“GK1“>{{cite book|authors=Gavrankapetanović F., Gavrankapetanović I., Hadžimehmedagić A., Vranić H.|year=2008|title=Vodič za politraumu: opći dio.|publisher=Ministarstvo zdravstva Kantona Sarajevo: Institut za naučnoistraživački rad i razvoj Kliničkog centra Univerziteta Sarajevo}}</ref><ref name=<“GK2“>{{cite book|authors=Gavrankapetanović F., Gavrankapetanović I., Hadžimehmedagić A., Vranić H.|year=2008|title=Vodič za politraumu: specijalni dio.|publisher =Ministarstvo zdravstva Kantona Sarajevo: Institut za naučnoistraživački rad i razvoj Kliničkog centra Univerziteta Sarajevo}}</ref>

Slide1besa.JPG|Koljeno i tibiofibulski zglob – duboka disekcija, prednja strana

==Vanjski linkovi==