Razlika između verzija stranice "Butina"

| Ime = But – Bedro <br>(Femur)

| Latin = femur

| Greek =

| GrayPage =

| Image = Gray1238.png

| Caption = Prednji i medijalni aspekt desne muške butine

| Width =

| Image2 = Braus 1921 277.png

| Caption2 = Poprečni presjek butane sa [[mišić]]ima i kostima (''latinska terminologija'').

| ImageMap =

| MapCaption =

| Precursor =

| System =

| Artery =

| Vein =

| Nerve =

| Lymph =

| MeshName =

| MeshNumber =

| Code =

| Dorlands =

| DorlandsID =

'''Butina''', '''but''' ili '''bedro''' – kod čovjeka – je dio tijela između [[karlica|karlice]] i [[koljeno|koljena]]. Anatomski, to je dio donjih ekstremiteta = '''natkoljenica'''.

Jedinstvena i jedina [[kost]] u butini je [[butna kost]] ([[femur]]). Ova kost je vrlo gusta i jaka (zbog visokog udjela [[kortikalna kost|kortikalne kosti]]), i formira loptasti nastavak za [[zglob]] u [[kuk]]u i modificira [[šarkasti zglob]] [[koljno|koljena]].<ref name= <“Campbell“>{{cite book|author=Campbell N. A. et al.|year=2008|title=Biology. 8th Ed. |publisher=Person International Edition, San Francisco|isbn=978-0-321-53616-7}}</ref><ref name=“Sofradzija“"Sofradzija">{{cite book|author=Sofradžija A., Šoljan D., Hadžiselimović R. |year= 2004|title= Biologija 1.|publisher= Svjetlost, Sarajevo|isbn=9958-10-686-8}}</ref><ref name="Međedović">{{cite book|author=Međedović S., Maslić E., Hadžiselimović R.|year=2002|title=Biologija 2. |publisher=Svjetlost, Sarajevo|isbn=9958-10-222-6}}</ref><ref name=<“Korene“>{{cite book|authors=Korene Z., Hadžiselimović R., Maslić E. |year=2001|title=Biologija 8|publisher=Svjetlost|place=Sarajevo|isbn= 9958-10-396-6}}</ref>

Butna kost ([[femur]]) je jedina kost j u butini i služi kao mjesto pričvršćivanja svih mišića u bedru. [[femur| glava femura]] se [[zglob]]ljava sa [[acetabulum]]om u [[karlična kost|karličnoj kosti]] formirajući [[zglob kuka]], dok [[femur | distalni dio femura]] artikulira sa [[tibija|tibijom]] i [[koljeno]]m u [[koljenski zglob| koljenskom zglobu]]. Većina mjera femura pokazuje da je najsnažnija kost u tijelu. Femur je ujedno i najduža kost u tijelu

Femura je kategoriziran kao [[duga kost]] i sastoji se od [[dijafiza|dijafize]], [[tijelo femura | osovine (ili tijela)]] i dva [[ekstremitet femura | epifize]] ili ekstremiteta koji se zglobljabvaju sa susjednim kostima u kuku i koljenu.<ref name=Bojsen>{{cite book |last=Bojsen-Møller |first=Finn |last2=Simonsen |first2=Erik B. |last3=Tranum-Jensen |first3=Jørgen| year=2001 |title=Bevægeapparatets anatomi |edition=12th |language=Danish |trans_title=Anatomy of the Locomotive Apparatus | isbn =978-87-628-0307-7|pages=239–241}}</ref>

Na poprečnom presjeku, bedro je podijeljena na tri odvojena odjela (lože), podijeljena pomoću [[ovojnica]], od kojih svaka sadrži mišiće. Ove lože koriste femur kao osu, a odvojene su mebranama snažnog [[vezivno tkivo|vezivnog tkiva]] (ili [[septa|pregradama]]). Svaki od ovih pregrada ima sopstveno napajanje [[krvi]]lju i inervaciju [[živac|živcem]], a sadrži različite grupe [[mišić]]a.

* [[Prednji odjel natkoljenice]], [[ekstenzor]].

Prednji odjel butinog mišića uključuje ''[[musculus pectineus]]'', ''[[musculus sartorius]]'' i četiri [[mišić]]a koje čine ''[[musculus quadriceps]]'': ''[[musculus rectus femoris]]'', ''[[musculus vastus medialis]]'', ''[[musculus vastus intermedius]]'' i ''[[musculus vastus lateralis]]''.

Medijalni prostor su [[mišić]]i ''[[musculus adductor magnus]]'', ''[[musculus adductor longus]]'', ''[[musculus adductor brevis]]'' i ''[[musculus gracilis]]''.

Uobičajeno je da se pomenuti mišići butine grupiraju u tri lože:

*'''prednja loža''' gdje se nalaze terzijski mišić (''m. sartorius'') i četvoroglavi bedreni mišić (''m. kvadriceps femoris'': ''m. rectus femoris'', ''m. vastus medialis'', ''m. vastus intermedius'', ''m. vastus lateralis'');

*'''unutrašnjazadnja loža''', u kojoj se jenalaze pettri [[adduktor]]amišića: (''m.dvoglavi adductorbutni magnus'',mišić (''m. adductorbiceps longusfemoris'',) ''m. adductor brevis'',polutetivni (''m. pectineussemitendinosus'') i ''m. gracilissemimembranosus'');.

Dovod arterijske krvi se odvija preko [[femoralna arterija|femoralne]] i [[opturatorna arterija|opturatorne arterije]]. [[Limfa|limfni sudovi]] potpuno prate dovode arterija i odvode u slabinsko limfno stablo, na odgovarajućoj strani, koji se ulijevaju u [[hilus| hilusni rezervoar]].

Duboki venska sistem bedra se sastoji od [[femoralna vena|femoralne vene]], proksimalnog dijela [[poplitealna vena|poplitealne vene]] i raznih manjih sudova; to su mjesta proksimalne [[duboka venska tromboza|duboke venske tromboze]]. ''Venae perfortantes '' spajaju duboki i površni sistem, koji se sastoji od [[Velika safenozna vena|velike safenozne vene]] (na mjestu [[proširene vene|proširenih vena]]).

Slabost butine može dovesti do tzv. pozitivnog [[Gowersov znak|Goversovog znaka]] pri fizičkom pregledu.

Datoteka:Thigh muscles front.png|Prednji dio butnih mišića iz Grayove Anatomije ljudskog tijela iz [[1918]].

Datoteka:Gray432.png|Poprečni presjek sredine buta