Razlika između verzija stranice "Haplorrhini"

'''[[Haplorini]]''' ('''Haplorrhini'''; grč. ἁπλούς - ''haploûs'' = jednostruk,jednostavan + ῥινός - ''rinós'' = nos), doslono [[jednonosničari]] ili '''[[suhonosci]]''' su podred [[primat]]a. Izuzev [[avetnjaci|avetnjaka]] (''[[Tarsiiformes]]''), ova grupa je ranije bila uključivana u “prave majmune” (nasuprot grupi zvanoj ''[[polumajmuni]]''), ali je ta podjela sve rjeđe u upotrebi.<ref name="Wood B. 2005">Wood B. (2005): Human evolution – A very short introduction. Oxford University Press, Oxford, ISBN 0-19-280360-3.</ref>

Haplorini ("suhonosci") su skupina u koju spadaju i [[čovjek|ljudi]], koja se, po nizu osobenost, razlikuje od skupine [[Strepsirrhini|strepsirini]] ("[[mokronosci]]"). To se posebno odnosi na specifičnost građe [[nos|nosne]]ne sluznice (‘’rhinarium’’) koja kod ove grupe ima bitno manje žlijezda pa su im nosne šupljine suhe. Posljedično je I značajno slabija osjetjivost čula mirisa nego kod "mokronosaca". Diferencijalno obilježje je I činjenica da ‘’Haplorrhini’’ imaju [[kost|koštanu]] pregradu između [[oko|očne duplje]] i sliepoočnice.

Smatra se da im je opća konstitucija manje primitivna od strepsirina, drugog podreda primata. Gornja usna im nije direktno povezana s nosom niti nepcem, što im daje mogućnost većeg raspona izražajnosti lica. U odnosu na veličinu tijela, [[mozak]] im je značajno veći nego kod "mokronosaca", a najoštrije [[čulo]] im je [[oko|vid]]. Većina [[Vrsta (biologija)|vrsta]] ovih majmuna su dnevne životinje (izuzetak su [[avetnjaci]] i i[[noćni majmuni]]). Dokazano je da kao [[trihromat]]i jasno diferenciraju sve boje spektra. Udovi su im rilagođeni za mnogostruke aktivnosti<ref> name="Wood B. (2005): Human evolution – A very short introduction. Oxford University Press, Oxford, ISBN 0-19-280360-3.<"/ref><ref>Boaz N. T. (1999): Essentials of biological anthropology. Prentice Hall, New Jersey,ISBN 0-13-080793-1.</ref><ref name="Natural History 1991">British Museum of Natural History, Ed. (1991): Man's place in evolution. Natural History Museum Publications, Cambridge University Press, London, ISBN 0 521 40864 4.</ref><ref name="Hadžiselimović R. 1986">Hadžiselimović R. (1986): Uvod u teoriju antropogeneze. Svjetlost, Sarajevo, ISBN 9958-9344-2-6.</ref>

Procjenjuje se das u se suhonosci, sa sestrinskom grupom mokronosaca, razdvojili prije oko 65 miliona godina. Pripadajuća porodica [[avetnjaci|avetnjaka]], jedina je u infraredu ''Tarsiiformes'', a od ostalih se izdvojila prije oko 58 miliona godina, što je u razmjerima [[brzina evolucije|brzine evolucijskih]] procesa relativno kratak period njihove neovisne [[specijacija|specijacije]]. To je moglo uticati na ranije klasifikatore, koji su avetnjake svrstavali u istu kategoriju sa Strepsirrhinima.<ref>British Museum of name="Natural History, Ed. (1991): Man's place in evolution. Natural History Museum Publications, Cambridge University Press, London, ISBN 0 521 40864 4.<"/ref><ref> name="Hadžiselimović R. (1986): Uvod u teoriju antropogeneze. Svjetlost, Sarajevo, ISBN 9958-9344-2-6.<"/ref><ref>Jobling M. A. et al. (2013). Human Evolutionary Genetics. Garland Science, New York, ISBN 978-0-8153-4148-2. </ref>

**** Pared [[Širokonosci|Platyrrhini]]: [[majmuni Novog svijeta ]]