Razlika između verzija stranice "Trofim Lisenko"

[pregledana izmjena][pregledana izmjena]
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
No edit summary
Red 27:
| fusnote =
}}
'''Trofim Denisovič Lisenko''' ([[Ruski jezik|ruski]]: Трофи́м Дени́сович Лысе́нко, [[Ukrajinski jezik|ukrajinski]]: Трохи́м Дени́сович Лисе́нко, 29. septembar 1898 – 20. novembar 1976) bio je [[SSSR|sovjetski]] [[Agronomija |agronom]] i [[Biologija|biolog]]. Kao student, Lisenko se počeo zanimati za poljoprivredu, gdje je radio na nekoliko različitih projekata, od kojih je jedan uključivao utjecaje temperaturnih promjena na [[Reprodukcija|životni ciklus]] biljaka. To ga je kasnije dovelo do razmišljanja o tome kako bi mogao iskoristiti ovaj rad za transformaciju ozimne [[pšenica|pšenice]] u proljetnu pšenicu. Na ruskom je proces nazvao "rusizacijom", a kasnije ga je preveo kao "[[vernalizacija]]". Lisenko je bio snažni pobornik [[lamarkizam| mekog nasljeđivanja]] i odbacio [[Mendeljevi zakoni |mendelizam]] u [[Genetika|genetici]] u korist [[pseudonauka|pseudonauke]] – ideje nazvane [[Lisenkoizam]].<ref>{{Cite book|url=https://www.worldcat.org/oclc/639352894|title=Moscow stories|last=Graham, Loren R.|year=2006|publisher=Indiana University Press|isbn=9780253000743|location=Bloomington, IN|oclc=639352894}}</ref> Lisenko je bio snažan zagovornik [[Lamarkizam|mekog nasljeđivanja]] i odbacio je [[Mendelovi zakoni|Mendelovu]] [[Genetika|genetiku]] u korist [[Pseudonauka|pseudonaučnih]].<ref>{{cite news|url=https://www.wired.com/2004/06/suicide-by-pseudoscience/ |magazine= ''[[Wired (magazine)|Wired]]'' |issue= 12.06 |last=Sterling |first= Bruce |authorlink= Bruce Sterling |title= Suicide by pseudoscience |date=juni 2004}}</ref><ref>{{cite journal|title=How Lysenkoism became pseudoscience: Dobzhansky to Velikovsky | journal= [[Journal of the History of Biology]] | pmid= 21698424 |year=2012 | volume= 45 | issue= 3 |pages=443–68 | last=Gordin | first= Michael D. | doi= 10.1007/s10739-011-9287-3}}</ref>
 
Njegovo eksperimentalno istraživanje poboljšanja prinosa [[žitarica]] donijelo mu je podršku sovjetskog vođe [[Staljin|Josifa Visarionoviča Staljina]], posebno nakon [[Ruska glad (1921-1922)|gladi]] i gubitka produktivnosti zbog prisilne [[kolektivizacija|kolektivizacije]] u nekoliko regija [[Saveza Sovjetskih Socijalističkih Republika|Sovjetskog Saveza]], ranih 1930-ih. Lisenko je postao direktor Sovjetskog instituta za genetiku [[Ruska akademija nauka|Akademija nauka]] 1940. godine, a ostvarivanje političkog uticaja i moći dodatno je osiguralo njegove antimendelovske doktrine u sovjetskoj nauci i obrazovanju.