|
== Individualna bioraznolikost ==
'''Individualna bioraznolikost''' ('''raznolikost [[jedinka|jedinki]]'''), odnosno individualnost ili individualna posebnost (kod [[čovjek]]a: osobnost – personalnost) u ogromnoj većini [[populacija]] živih bića počiva na variranju izuzetno velikog broja kvalitativnih i kvantitativnih svojstava ([[osobina]]) i praktično neograničenim mogućnostima kombiniranja njihovih varijanti ([[fenotip]]ova). U manjim skupinama teško ćemo naći dvije osobe koje imaju istovjetnu varijantu samo jednog svojstva (krvnu grupu ''A'', npr.); manje ih je koje su podudarne po dvije osobine (krvna grupa ''A'' – plave [[oko|oči]], npr.), dok su obično rijetke one koje imaju istu kombinaciju tri svojstva ([[krvna grupa]] ''A'' – [[boja očiju|plave oči]] – [[boja kose|crna kosa]]). Sa porastom broja posmatranih obilježja progresivno opada vjerovatnoća da ćemo i u velikim [[čovjek|ljudskim]] skupinama susresti dvije osobe sa istovjetnom kombinacijom njihovih varijanti. Tako, npr., akoAko proučavamo niz jednostavnih dimorfnih [[osobina]], zapazit ćemo da broj njihovih kombinacija raste [[geometrija|geometrijskom]] progresijom, čija je bazaosnova ''2'' (= broj alternativnih varijanti), a potencija ''n'' (= broj obuhvaćenih svojstava). Dvije takve osobine se mogu ispoljavati u 4 (= 2<sup>2</sup> ), tri u 8 (=2<sup>3</sup> ), četiri u 16 (2<sup>4</sup>) različitih individualnih kombinacija itd; 2<sup>10</sup> = 1.024, 2<sup>20</sup> =1,048.576, a 2<sup>34</sup> iznosi preko 17 milijardi, što više od tri puta premašuje ukupni broj (preko sedam milijardi) savremenih stanovnika naše planete, odnosno 1/5 svih ljudi koji su njome, do sada, "prodefilirali"živjeli na našoj planeti. Stotinjak ovakvih svojstava daje broj kombinacija koji je daleko veći ne samo od ukupnog broja do sada rođenih ljudi nego i svih živih bića zajedno.
Krajnji obrisi [[genetika|genetičkih]] okvira individualne promjenljivosti u svakoj [[vrsta|vrsti]] [[organizam]]a, tj. biološkogbiološke diverzitetaraznolikosti tek se mogu naslutiti na osnovu novijih procjena da,prema primjerice,kojima ljudski [[genom]] sadrži oko 30.000 [[lokus]]a (donedavno se manipuliralosmatralo ida saukupno cijelihima 100.000 tih jedinica),. naKod kojimaovih lokusa se javlja oko 7% (2.100) [[heterozigot]]nih, tj. dimorfnih ili polimorfnih gena, a računa se nada imaju čak i do 10.000 nemonomorfnih gena. Mogućnosti kombinovanja [[zigot]]nih [[genotip]]ova (van srodstva) dosežu upravo fantastične razmjere, jer ako su oba roditelja heterozigotna po jednakom ''n'' istih gena, potencijalno mogu formiratistvarati 3<sup>n</sup> različitihrazličite zigotazigote, a ako je, pritom, riječ i o različitim genskim lokusima – taj broj iznosi 4<sup>n</sup>. Na osnovu ovih procjena postaje jasno zašto je ekstremno malo vjerovatno da su dva [[organizam|organizma]] ikada imale ili će ikada imati istovjetnu [[genetika|genetičku]] konstelaciju, tj. podudarnu kombinaciju svih opisivih svojstava. ZnanstvenuNaučnu zasnovanost ove hipoteze ne umanjuje ni činjenica da se u toku reproduktivnog perioda stvara ograničen broj ženskih [[gamet]]a, budući da u samo jednom ejakulatu može biti i oko 200 miliona [[spermatozoid]]a. Ako se tome doda i plastičnost interakcijemeđusobnog djelovanja istih genotipova i različitih faktora životne sredine i [[ontogeneza|ontogenetska]] promjenljivost, potvrđuje se i opravdanost pretpostavke da broj mogućih [[genetika|geno]]–[[fenotip]]skih kombinacija u posmatranoj populaciji prevazilazi ukupnu količinu elektrona u kosmosu[[kosmos]]u. Čak ni blizno ili multiplo potomstvo, nastalo bespolnim razmnožavanjem ([[kloniranje]]m) jednog zigota, nije [[biologija|biološki]] apsolutno identično. Na osnovu ovih pojednostavljenih procjena i činjenice da je većina individualnih značajki najčešće polimorfna, postaje jasna naučna utemeljenost pretpostavke da broj mogućih individualnih posebnosti u svakoj [[vrsta|vrsti]] prelazi ukupan broj [[elektron]]a u [[kosmos]]u. Zato svaka ljudska [[jedinka]] – svako od nas – predstavlja [[biologija|biološki]] jedinstvenu i neponovljivu [[priroda|prirodnu]] pojavu.
== Populacijska bioraznolikost ==
'''Populacijska bioraznolikost''' je elementarni preduslov svih [[evolucija|mikroevolucijskih]] procesa. Iako imanentno izvire iz [[biologija|biološke]] različitosti pripadajućih individua, predstavlja novi – organizaciono viši nivo i kvalitet u odnosu na individualnu. Ona ima specifične manifestacije i mjere. Bez obzira da li posmatramo kvalitativnu ili kvantitativnu individualnu varijaciju, grupno–specifična svojstva neminovno imaju količinske (kvantitativne) parametre.<ref>Hartl D. (2007). Principles of Population Genetics. Sinauer Associates, ISBN 978-0-87893-308-2.</ref><ref>Ewens W. .J. (2004). Mathematical Population Genetics (2nd Edition). Springer-Verlag, New York. ISBN 0-387-20191-2.</ref>
|
