|
=== Prvi svjetski rat ===
[[Datoteka:Bruner-Dvorak, Rudolf - Bosna, modlitba (ca 1906).jpg|thumb|225px|desno|Bošnjaci na [[namaz]]u, 1906]]
{{Glavni|Bosna i Hercegovina u Prvom svjetskom ratu}}[[Prvi svjetski rat]] je počeo kad je austrougarski prijestolonasljednik [[Franjo Ferdinand Austrijski|Franjo Ferdinand]] ubijen u [[Sarajevo|Sarajevu]].
{{Glavni|Bosna i Hercegovina u Prvom svjetskom ratu}}
Tijekom I. svjetskog rata mnogo je građana Bosne i Hercegovine svih triju konfesija bilo unovačeno u austro-ugarsku vojsku i upućeno na granice prema Srbiji i Crnoj Gori. Osobito je bila jaka koncentracija uzduž rijeke Drine, te granice kultura i civilizacija tijekom brojnih stoljeća. U početku rata imala je Srbija početne uspjehe, njena vojska je čak prešla Drinu i upala u istočnu Bosnu. Tada je austro-ugarska vojska pod vodstvom dvojice generala Hrvata, Stjepana Sarkotića i Luke Šnjarića, potukla Srbe kod Han Pijeska i izbacila ih preko Drine.
Srbija i Crna Gora bile su 1915. godine ipak vojnički potučene, njihovi državni teritoriji okupirani, a glavnina vojske se preko Albanije i Grčke dokopala solunskog bojišta gdje se uz zapadne saveznike [[Francuska|Francusku]] i [[Engleska|Englesku]] uspjela 1918. godine s juga vratiti u Srbiju i otud bez otpora ući u Bosnu, Hercegovinu, Hrvatsku, dio južne Ugarske ([[Bačka|Bačku]], [[Banat]] i [[Baranja|Baranju]]) i napokon i u Sloveniju. Srbija je tada, kao jedna od pobjednica u I. svjetskom ratu, iako je doživljavala uglavnom poraze, nastojala sve te zemlje samo priključiti Kraljevini Srbiji i tako ostvariti stoljetnu ideju o Velikoj Srbiji i njenom izlazu na Jadransko more. U tim planovima Bosna i Hercegovina je imala središnje mjesto. Te pokrajine i tada oko 40 posto Srba u njihovom stanovništvu, trebale su biti most prema Srbima u Hrvatskoj, poglavito na području bivše Hrvatsko-slavonske vojne krajine. Na taj bi se način sav srpski i crnogorski narod, dakle pravoslavni živalj, našao u jednoj državi u kojoj bi Srbi bili prvi, najveći i vladajući narod.[[Datoteka:Bruner-Dvorak, Rudolf - Bosna, modlitba (ca 1906).jpg|thumb|225px|desno|Bošnjaci na [[namaz]]u, 1906]]
=== Kraljevina Jugoslavija ===
{{Glavni|Bosna i Hercegovina u prvoj Jugoslaviji}}
Rijeke u Bosni i Hercegovini su uglavnom planinske (pogotovo gornji i srednji tok) i uz znatnu visinsku razliku izvora u odnosu na ušće što im daje značajnu vrijednost [[Potencijalna energija|potencijalne energije]] idealan su obnovljivi izvor energije. Zahvaljujući tom faktoru i reljefu kroz koji protiču (uske doline i kanjoni) potencijalna energija mnogih vodotoka iskorištena je za proizvodnju električne energije. Gornji tokovi rijeka Drine, Neretve, Vrbasa, Une i dr. obiluju ogromnim hidropotencijalom usljed čega su upravo na ovim mjestima izgrađene najveće hidroelektrane u BiH.
Neke od takvih hidroelektrana su: [[Hidroelektrana Salakovac|HE Salakovac]] (210 MW, izgrađena 1981. godine), [[Hidroelektrana Grabovica|HE Grabovica]] (114 MW), [[Hidroelektrana Jablanica|HE Jablanica]] (180 MW, 1955), [[Hidroelektrana Višegrad|HE Višegrad]] (315 MW 1989), [[Hidroelektrana Jajce I|HE Jajce I]], [[Hidroelektrana Jajce II|HE Jajce II]], [[Hidroelektrana Trebinje I|HE Trebinje I]], [[Hidroelektrana Trebinje II|HE Trebinje II]] i dr.
{{sekcija}}
{{Energetski izvori BiH}}
{{raščistiti}}
|
