Razlika između verzija stranice "Vojvodina"

[pregledana izmjena][pregledana izmjena]
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
No edit summary
No edit summary
Red 20:
[[Datoteka:Districts Vojvodina Lat.png|mini|250px|Okruzi Vojvodine]]
[[Datoteka:Vojvodina municipalities map.png|mini|250px|Općine Vojvodine]]
'''Vojvodina''' je sjeverna [[pokrajina]] u sastavu [[Republika Srbija|Republike Srbije]]. Prostire se u Panonskoj niziji sa površinom od 21. 506 km<sup>2</sup>, na kojoj živi 2.031.992 stanovnika. Administrativni centar je [[Novi Sad]]. Geografski je podijeljena na [[Srijem]], [[Banat]] i [[Bačka|Bačku]], koji su simbolički predstavljeni na grbu Vojvodine. Vojvodina je administrativno podijeljena na [[Upravni okruzi Srbije|okruge]]: [[Sjevernobački upravni okrug|Sjevernobački]], [[Južnobački upravni okrug|Južnobački]], [[Zapadnobački upravni okrug|Zapadnobački]],  [[Sjevernobanatski upravni okrug|Sjevernobanatski]], [[Srednjobanatski upravni okrug| Srednjebanatski]], [[Južnobanatski upravni okrug|južnobanatski]] i [[Sremski upravni okrug]].
 
== Geografija ==
Red 33:
Prva prahistorijska naselja na teritoriji Vojvodine su se pojavila prije 50 hiljada godina. Prije rimskog osvajanja Vojvodinu su nastanjivala ilirska, tračka i keltska plemena. Ilirska plemena sa područja Vojvodine uključivala su [[Amantina|Amantine]], [[Breuka|Breuke]] i [[Panonca|Panonce]] (po kojima je dobila ime rimska pokrajina Panonija), tračka plemena su uključivala Agatirze, Gete i Dačane (po kojima je dobila ime rimska pokrajina Dakija), a [[Kelti|keltska]] plemena su uključivala Skordisce, Boje i Eravisce. [[Rimljani]] su ovladali ovim područjem u prvom vijeku prije nove ere. Šeste godine nove ere [[Iliri|ilirska]] plemena sa ovog područja su podigla veliki ustanak protiv rimske vlasti. Vođe ovog ustanka bili su [[Baton]] i [[Pines]]. Oni bi ujedno bili i prvi poznati Vojvođani zabilježeni u historiji.<ref>{{Cite book|title=Praistorija na tlu Vojvodine|last=Medović|first=Predrag|publisher=|year=2001|isbn=|location=Novi Sad|pages=}}</ref>
 
Sirmijum (današnja [[Sremska Mitrovica]]) je bio veoma važanbiovažan rimski grad. Bio je to ekonomski centar rimske pokrajine Panonije i jedan od četiri glavna grada Rimskog carstva. U Sirmijumu ili njegovoj okolini rođeno je šest rimskih careva: [[Decije Trajan]] (249-251), [[Aurelijan]] (270-275), [[Prob]] (276-282), [[Maksimilijan Herkulije]] (285-310), [[Konstancija II|Konstancije II]] (337-361) i [[Gracijan]] (367-383). Ovi carevi su po porijeklu uglavnom bili romanizirani Iliri.
 
=== Naseljavanje Slavena ===
[[Slaveni|Slavenska]] plemena su naselila teritoriju Vojvodine u šestom i sedmom vijeku, prije prelaska [[Dunav|Dunava]]a i [[Sava|Save]] i naseljavanja na [[Balkan]]. Slavenska plemena za koja se zna da su živjela na teritoriji Vojvodine bila su: [[Srbi]], [[Bodrići]] (Bodriči), [[Severani]], [[Braničevci]] i [[Timočani]].
 
U šestom vijeku na teritoriji [[Srem|Srijema]]a postojala je bizantijska pokrajina [[Panonija]], čiji je glavni grad bio [[Sirmijum]].
 
U devetom vijeku teritorija Vojvodine je bila dio Bugarskog carstva. Bugarski vojvoda [[Salan]] vladao je na teritoriji [[Bačka|Bačke]], a glavni grad njegove pokrajine bio je [[Titel]]. Drugi bugarski vojvoda, koji je vladao Banatom, zvao se Glad. Gladov potomak bio je banatski vojvoda Ahtum, posljednji vladar koji se suprotstavio uspostavljanju neposredne vlasti Ugarskog kraljevstva u jedanaestom vijeku. Ahtum je bio pravoslavni kršćanin.
Red 45:
 
=== Ugarska uprava ===
Ugarska osvaja ovo područje između desetog10. i dvanaestog12. vijeka. Bačka se nalazi pod ugarskom vlašću od desetog vijeka pošto su Mađari porazili vojvodu Salana, dok se u [[Banat|Banatu]] i Srijemu smjenjuju ugarska, bugarska i bizantijska vlast. U Banatu se ugarska vlast ustaljuje u jedanaestom11. vijeku, poslije poraza vojvode Ahtuma, a u Srijemu u dvanaestom12. vijeku, kada ga Ugarska osvaja od Bizantije. Prije ugarskog osvajanja, na teritoriji Srijema postojala je bizantijska pokrajina nazvana Tema Sirmijum.
 
[[Datoteka:StefanDragutin.jpg|mini|lijevo]]