Razlika između verzija stranice "Ćirilo i Metodije"
| [pregledana izmjena] | [pregledana izmjena] |
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
No edit summary |
No edit summary |
||
Red 1:
{{Izmjene u toku}}
[[Datoteka:Cyril and Methodius.jpg|thumb|right|Ćirilo i Metodije]]
[[Datoteka:Sveti Metodije.jpg|130px|mini|Metodije, [[freska]] u crkvi sv. Nauma, [[Ohrid]]]]
Line 10 ⟶ 11:
=== Rani život ===
Ćirilo i Metodije dva su grčka misionara rođena u okolini [[Solun]]a,
Nakon pravne obuke imenovan je za vojnog upravnika (arhont) u bizantijskoj provinciji na rijeci [[Struma (rijeka)|Struma]] (sjeverno od Soluna), gdje su živjeli [[Slaveni]]. Oko 845. godine napustio je ovaj položaj, a dobio je ime Metodije nakon što je ušao u manastir i postao monah, đakon na planini Tačno etničko porijeklo braće je nepoznato, a postoji kontroverza o tome da li su Ćiril i Metodije bili slavenskog<ref>
Line 74 ⟶ 76:
...They may have been of wholly Slavic descent or of mixed Greco-Slav origin...
</ref> Dva brata su izgubila oca kada je Ćirilu bilo četrnaest godina, a moćni ministar ([[teoktistos (titula zvaničnika)|teoktistos]]), koji je bio [[dromologofet]] i jedan od glavnih ministara Carstva, postao je njihov zaštitnik. On je zajedno sa [[regent]]om [[Varda Mamikonijan|vardom mamikonijanom]], bio odgovoran za pokretanje dalekosežnog obrazovnog programa u okviru Bizantijskog Carstva, koji je kulminirao osnivanjem [[Univerzitet u Konstantinopolju|Univerziteta u Konstantinopolju]] (Univerzitet Magnaura), gdje je Ċiril trebao podučavati. Ćiril je bio sveštenik neko vrijeme nakon školovanja, dok je njegov brat Metodije ostao đakon sve do 867. - 868. n. e.<ref>{{Cite book|url=https://books.google.com/?id=q7EuWhDYxM4C&pg=PA254&lpg=PA254&dq=Constantine+was+ordained+as+priest++Methodius++deacon#v=onepage&q=Constantine%20was%20ordained%20as%20priest%20%20Methodius%20%20deacon&f=false |title=The Lives of the Ninth-Century Popes (Liber Pontificalis)– Google Knihy |publisher=Books.google.cz |date= January 1, 1995|accessdate=2015-12-24|isbn=0-85323-479-5}}</ref>
=== Misije na Bliskom Istoku ===
Ċirilova prva misija u bizantijskoj vladi, dovela ga je (već sa 24 godine) u grad [[Samarra]] u [[Abasidski halifat|Abasidskom halifatu]]. Tamo je trebalo da raspravlja o kontroverznim teološkim pitanjima sa [[Islam|islamskim]] naučnicima i da pomogne poboljšanju odnosa između halifata i [[Bizantijsko carstvo|Istočnog Rimskog Carstva]].<ref name="Dvornik MO">{{Literatur |Autor=Dvorník, Francis|Titel=Byzantine Mission among the Slavs: SS. Constantine-Cyril and Methodius |Verlag=Rutgers University Press |Ort=New Brunswick, New Jersey |Datum=1970 |Umfang=484 |Seiten=62–63, 65–66 |ISBN=0-8135-0613-1 |Sprache=en}}</ref>
Godine 860. bizantijski car [[Mihael III (bizantijski car)|Mihael III]] i [[Patrijarh konstantinopoljski]] [[Focije I]] (profesor Ćirila na Univerzitetu u Konstantinopolju i njegov uzor u ranijim godinama) poslali su Ċirila i Metodija kao misionare [[Hazari |Hazari]]ma (sjeveroistočno od [[Crno more|Crnog mora]]) kako bi spriječili širenje [[Judaizam|judaizma]] na ovom području i ojačali odnose s Istočnim Rimskim Carstvom. Hazari su tada zatražili da im se pošalje naučnik koji bi mogao razgovarati sa [[Jevreji]]ma i [[Arapi]]ma. Prema legendi, Ċirilo i Metodije su na Crnom moru pronašli grob [[Papa Klement I|pape Klementa I]], uzeli njegove kosti i dali ih na njihovom kasnijem putovanju u Rim [[Papa Hadrijan II|papi Hadrijanu II]] kao relikviju.<ref>{{cite web|url=https://w2.vatican.va/content/benedict-xvi/en/audiences/2009/documents/hf_ben-xvi_aud_20090617.html |title=Pope Benedict XVI. "Saints Cyril and Methodius", General Audience 17 June 2009, Libreria Editrice Vaticana |publisher=W2.vatican.va |date= |accessdate=2019-01-29}}</ref>
== Porijeklo ==
| |||