Wikipedia

Razlika između verzija stranice "Lirska pjesma"

Pregled historije
[pregledana izmjena][pregledana izmjena]
← Starija izmjenaNovija izmjena →
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
VizualnoWikitekst
No edit summary
m Vraćene izmjene korisnika Nerko65 (razgovor) na posljednju izmjenu korisnika Palapa
oznaka: vraćanje
Red 1:
{{Nedostaju izvori}}
{{Preuređivanje}}
{{Čišćenje}}
{{Priča}}
Kratke '''stihovane vrste''' upravo zbog dviju bitnih osobina, stihova i kratkoće, ostvaruju tip [[Književnost|književnog]] izražavanja u kojem tek neke mogućnosti jezičkog kazivanja najlakše, pa prema tome i najviše, dolaze do izražaja. Zbog kratkoće riječ kao riječ, svaka riječ napose, i sasvim posebni, neuobičajeni odnosi među riječima postaju izuzetno važni, a zbog stihovane organizacije govora ritam i određeni zvukovni odnosno melodijski efekti imaju često za razumijevanje važnost čak i veću od važnosti uobičajenih značenja pojedinih riječi. Otuda se lahko zapaža određena srodnost između lirske poezije i muzike. Tako i sama riječ [[lirika]] (prema starogrčkom instrumentu ''lyra'') upućuje na tijesnu vezu između tog tipa književnosti i muzike.
 
Lirska poezija nastala je po svoj prilici u svojevrsnom [[Sinkretizam|sinkretizmu]] ([[Grčkiprema jezik|grčki]]grčkom ''synkretismos'', stapanje, sjedinjavanje) govora, plesa, muzike, glume i književnosti, tj. niza elemenata od kojih su se kasnije razvile zasebne [[umjetnost]]iumjetnosti. Zato i prihvatanje lirskog govora, (odnosno razumijevanje lirike), pomaženosi u sebi široke mogućnosti jedinstvenog razumijevanja svih vidova izražavanja jezika, pa čak i ne samo jezika, takvog razumijevanja u kojem je gotovo nemoguće odvojitiodjeliti osjećaj za ritam i muziku od shvatanja značaja pojedinih riječi.▼
'''Lirska poezija''' je formalna vrsta [[Poezija|poezije]] koja izražava lične [[emocije]] ili osjećaje, tipično izgovorene u prvom licu.<ref>Scott, Clive, Vers libre : the emergence of free verse in France, 1886–1914 Clarendon Press, Oxford {{ISBN|9780198151593}}</ref> Dobila je naziv po obliku antičke [[Lirika u drevnoj Grčkoj|lirske]] [[Grčka književnost|grčke književnosti]], koja je definisana muzičkom pratnjom, obično na žičanom instrumentu poznatom kao [[Lira (muzički instrument)|lira]].<ref>Miller, Andrew. ''[https://books.google.com/books?id=80MpjrOfTH8C Greek Lyric: An Anthology in Translation]/books?id=80MpjrOfTH8C&pg=PR12 pp.&nbsp;xii&nbsp;ff]. Hackett Publishing (Indianapolis), 1996. {{ISBN|978-0872202917}}.</ref> Ovaj pojam svoj značaj u književnoj teoriji duguje podjeli koju je razvio [[Aristotel]] između tri široke kategorije poezije: lirske, dramske i epske.
 
Lirska pjesma govori čitaocu, odnosno slušaocu, svojevrsnim jedinstvom zvuka i smisla. Ona pobuđuje najdublje osjećaje, a spoznaju neposredno povezuje s tim osjećajima u jedinstvo koje ispunjava izvanrednim dojmom kako stvaraoca tako i čitaoca. Taj je dojam često i sam ono o čemu lirika govori.
▲Lirska poezija nastala je u svojevrsnom [[Sinkretizam|sinkretizmu]] ([[Grčki jezik|grčki]] ''synkretismos'', stapanje, sjedinjavanje) govora, plesa, muzike, glume i književnosti, od kojih su se kasnije razvile zasebne [[umjetnost]]i. Zato prihvatanje lirskog govora, (odnosno razumijevanje lirike) pomaže u razumijevanja svih vidova izražavanja jezika, u kojem je gotovo nemoguće odvojiti osjećaj za ritam i muziku od shvatanja značaja pojedinih riječi.
 
Zbog sažetosti jezičkog izraza, zbog naglašavanja osjećajnog dojma, zbog naglašavanjainzistiranja na ritmu i zvuku odnosno na jedinstvu ritma i zvuka riječi s njihovim značenjem, lirska poezija se odlikuje se i posebnim odnosom prema onom o čemu se u njoj govori. OSve o čemu lirika govori je izraz je neposrednog, trenutnog i ličnog iskustva u kojem se gube sve razlike između subjektivnog i objektivnog, vanjskog i unutrašnjeg, pojedinačnog i općenitog, "ja"„ja“ i svijeta. Zbog toga se lirska poezija smatra subjektivnom za razliku od objektivnosti [[Ep|epske]] poezije i [[Proza|proze]], čime se želi naglasiti da lirika ne može opisivati događaje ni izricati općenito važne misli, nego može samoisključivo tek govoriti o neposrednom osobnom iskustvu.
 
KadI kad opisuje neki događaj, i kad naizgled govori samo o nekimnekom općim misaonim stavovima, prava lirika pronalazi poseban, vlastiti pristupaspekt pristupa zbilji, utakav aspekt s kojeg kojem i uobičajene stvari, događaji i misli dobijaju sasvim nove misaonesmislene dimenzije.
 
== Struktura lirske pjesme ==
 
Zbog kratkoće i sažetosti izraza lirska pjesma je, naizgled, veoma jednostavna. U njoj se obično tek u nekoliko rečenica se iznosi neki doživljaj, neki pejzaž, predmet ili osoba, ili se pak izražava neka misao. Međutim, jednostavnost uspjele lirike rezultat je složene strukture, takve strukture u kojoj čitav niz elemenata nerazdvojno učestvuje u istoj svrsi: ostvarenju posebnog dojma. Upravo zbog njene savršene cjelovitosti, liriku je veoma teško analizirati.
Stvarno razumijevanje lirike zavisi od nekih preduslova: o sposobnosti čitaoca (odnosno slušatoca), o njegovom obrazovanju i osjetljivosti upravo za lirski izraz, o poznavanju tradicije unutar koje je pjesma napisana, o poznavanju jezika te književne problematike izraza. Osim ovoga, lirika se ne može uvijek i svugdje prihvatiti i razumjeti kao lirika.▼
 
▲StvarnoU svakoj analizi, odnosno pokušaju rastavljanja pjesme na sastavne dijelove, postoji opasnost da se cjelovit dojam izgubi u nepovrat i da se zbog lakše uočljivih osobina previde sitni detalji o kojima najviše ovisi mogućnost prihvaćanja teksta pjesme na taj način da se njegov smisao ostvaruje u cjelokupnom iskustvu i tako omogućuje da pjesmu shvatimo upravo kao pjesmu. Pri tome ne valja zaboraviti kako stvarno razumijevanje lirike, možda još u većoj mjeri nego što je to slučaj u epici, u drami ili u prozi, zavisi od nekih preduslova: o sposobnosti čitaoca (odnosno slušatoca), o njegovom obrazovanju i osjetljivosti upravo za lirski izraz, o poznavanju tradicije unutar koje je pjesma napisana, o poznavanju jezika te književne problematike izraza. Osim ovoga, lirika se ne može uvijek i svugdje prihvatiti i razumjeti kao lirika.
Osnovna struktura lirske pjesme može se zapaziti razmotri li se tema, kompozicija, jezik i ritmička organizacija pjesme. Tematike lirskih pjesama govore o svemu o čemu se uopće može govoriti, ali se poredbenom analizom može ustvrditi:▼
 
▲OsnovnaOsnovnu strukturastrukturu lirske pjesme, takvu strukturu na osnovu koje se može govoriti o osobitostima lirike (posebno u odnosu prema epskoj poeziji), može se najlakše zapaziti razmotri li se tema, kompozicija, jezik i ritmička organizacija pjesme. Što Tematikese tematike tiče, može se reći da su teme lirskih pjesama, doduše, načelno neograničene – lirika govoregovori o svemu o čemu se uopće može govoriti, – ali se poredbenom analizom ipak može ustvrditi:
# pokušaji da se lirski izraz potpuno odvoji od značenja nisu doveli do uspjeha, jer svaka lirska pjesma ipak govori o nečemu.
Riječi u njoj zadržavaju neko značenje, premda je to značenje često veoma različito od uobičajenih značenja.
# određene teme se u lirici javljaju češće od ostalih. Lirske teme mijenjale su se tokom vremena, ali su zadržale (barem u lirici evropskog kulturnog kruga) sklonost prema izražavanju nekih važnih i tipičnih tema vezanih za: ljubav, smrt, prolaznost, zavičaj, s onim što je čovjeku božansko i sveto, te (posebno u novije vrijeme) sa samim pjesništvom.▼
 
# pokušaji da se lirski izraz potpuno odvoji od značenja nisu doveli do uspjelih ostvarenja te, prema tome, svaka lirska pjesma ipak govori o nečemu. To će reći da riječi u njoj zadržavaju neko značenje, premda je to značenje često veoma različito od uobičajenih značenja (upravo se stoga tema lirske pjesme mora uzeti kao element u analizi).
Motivi u lirici su vezani zajedničkom temom, osobinama [[Poezija|pjesnika]], a raspoređeni su u cjelinu tako što se prvi motiv najprije razvija daljim slijedom opisa osobina pjesnika, a zatim zaključuje ponavljanjem prvog motiva uz određenu varijaciju.▼
▲# određene teme (odnosno grupe tema) ipak se u lirici javljaju češće od ostalih. LirskeTipično lirske teme mijenjale sumijenjaju se, doduše, tokom vremena, ali– suvariraju od epohe do epohe – ali zadržalezadržavaju (barem u lirici evropskog kulturnog kruga) sklonost prema izražavanju nekih odlučujuće važnih i tipičnih temaljudskih vezanihsituacija za:te ljubavtakvih odnosa u kojima je čovjek okrenut vlastitoj unutrašnjosti. To su teme vezane s ljubavlju, smrtsmrću (odnosno susretom sa smrću), prolaznostprolaznošću, zavičajzavičajem, s onim što je čovjeku božansko i sveto, te, (posebno u novije vrijeme), sa samim pjesništvom.
 
▲MotiviSvi usu liriciovi sumotivi, naravno, vezani zajedničkom temom, osobinama [[Poezija|pjesnika]], a raspoređeni su u cjelinu tako što se prvi motiv najprije razvija daljim slijedom opisa osobina pjesnika, a zatim zaključuje ponavljanjem prvog motiva uz određenu varijaciju: u početku "pjesnici su čuđenje u svijetu", na kraju "pjesnici su vječno treptanje u svijetu".
U lirici nema pripovijedanja ni dugih opisa, a cjelina ne može biti postignuta zatvaranjem "između" početka i završetka onog što se pripovijeda, niti nekom iscrpnošću opisa koji zahvaća cjelinu opisanog. Lirika navodi niz asocijacija uz glavni motiv. Jedan motiv razvija se nizanjem paralelnih motiva s manjim varijacijama ili sa određenim kontrastima. ▼
Pojednostavljeno rečeno, ovo je jedan od tipičnih načina na koje se povezuju motivi u lirici.
Do izuzetnog značenja u lirskim pjesmama se dolazi putem ritma i zvuka, naročitog rasporeda riječi u stihovima, te posebnog rasporeda stihova u pjesmi.
 
▲U lirici nema pripovijedanja ni dugih opisa, apa prema tome cjelina ne može biti postignuta zatvaranjem "između" početka i završetka onog što se pripovijeda, niti nekom iscrpnošću opisa koji zahvaća cjelinu opisanog. Lirika stoga navodi niz asocijacija uz glavni motiv. Jedan motiv razvija se bilo nizanjem paralelnih motiva s manjim varijacijama, ili sabilo određenim kontrastima., pri čemu logika istovjetnosti i suprotnosti u značenjima biva neprihvatljiva i neshvatljiva ne uvažimo li određena ponavljanja u zvuku i određenu zvukovnu organizaciju, a također izuzetna značenja do kojih dolazi kako zbog ritma i zvuka, tako i zbog naročitog rasporeda riječi u stihovima te zbog posebnog rasporeda stihova u pjesmi.
Jezik i ritmička organizacija lirske pjesme pri tome se ne mogu uopće razmatrati odvojeno od teme i kompozicije. Način na koji je u lirskoj pjesmi obrađena tema potpuno zavisi od uspješnog pronalaženja jedinstva ritma, zvuka i značenja riječi, takvog jedinstva kakvo omogućuje da sve komponente strukture pjesme ravnopravno djeluju u ostvarivanju onog smisla koji na čitaoca ostavlja najdublji dojam. ▼
 
▲Jezik i ritmička organizacija lirske pjesme pri tome se ne mogu uopće razmatrati odvojeno od teme i kompozicije. Način na koji je u lirskoj pjesmi obrađena tema potpuno zavisi od uspješnoguspješnom pronalaženjapronalaženju jedinstva ritma, zvuka i značenja riječi, takvog jedinstva kakvo omogućuje da sve komponente strukture pjesme ravnopravno djeluju u ostvarivanju onog smisla koji na čitaoca ostavlja najdublji dojam., naravno, ako je on uspio sve izražajne elemente prihvatiti u vlastitom iskustvu i povezati ih tako kao nosioce značenja.
== Lirska pjesma u Bosni i Hercegovini ==
{{Glavni|Lirska pjesma u Bosni i Hercegovini}}
Lirske pjesme u Bosni i Hercegovini obuhvataju: sevdalinke, pjesme uz rad, svadbene, uspavanke i šaljive.
Među lirskim vrstama bošnjačke usmene književnosti posebno se izdvaja ljubavna pjesma [[sevdalinka]].
Najčešċi oblici stiha u sevdalinci su: epski (nesimetrični) deseterac, simetrični i nesimetrični osmerac, jedanaesterac, trinaesterac i lirski (simetrični) deseterac, obično u rasponu od 5 do 15 stihova. Melostrofu (oblik pjevane strofe), odlikuju raznoliko izmjenjivani pripjevi. Pjevana je u različitim prilikama, bez muzičke pratnje ili uz pratnju [[saz]]a te u novije doba [[Harmonika|harmonike]].
 
== Vanjski linkovi ==
* [http://www.camo.ch/lirska_pjesma.htm/ Lirska pjesma - teorija bošnjačke književnosti, na camo.ch]
 
== Reference ==
{{refspisak}}
 
{{Commonscat|Poetry}}
 
[[Kategorija:Književnost]]
[[Kategorija:Poetski žanrovi]]
Preuzeto iz "https://bs.wikipedia.org/wiki/Lirska_pjesma"