Razlika između izmjena na stranici "Sovjetska invazija na Poljsku"

m
Izbori bjeloruskih i ukrajinskih skupština održani su 26. oktobra kako bi se aneksiji dao privid legalnosti.{{#tag:ref|Birači su za izbor imali samo jednog kandidata za svaku poziciju zamjenika; komunističke partije su potom skupštinama dale rezolucije koje bi gurale nacionalizaciju banaka i tešku industriju, te prijenos zemlje zadrugama seljaka.<ref name="Rieber 29-30"/>|group="Napomene"}} Ukrajinci i Bjelorusi bili su otuđeni zbog [[polonizacija|polonizacije]] u Poljskoj, kao i suzbijanja njihovih [[separatizam|separatističkih]] pokreta, pa su osjećali malo vjernosti prema poljskoj državi.<ref name="Stosunki"/><ref name="Davies02 512-513"/> Ipak, nisu svi Bjelorusi i Ukrajinci vjerovali novom sovjetskom režimu, koji je bio odgovoran za [[Holodomor]] 1932-1933.<ref name="Davies96 1001-1003"/> Siromašni su uglavnom pozdravljali Sovjete, dok je elita imala tendenciju pridružiti se opoziciji.<ref name="Stosunki">{{cite journal |language=Poljski |first=Marek |last=Wierzbicki |url= http://www.bialorus.pl/index.php?secId=49&docId=60&&Rozdzial=historia |title=Stosunki polsko-białoruskie pod okupacją sowiecką (1939–1941) |journal=Białoruskie Zeszyty Historyczne |publisher= Biełaruski histaryczny zbornik |issue=20 |year=2003 |pages=186–188 |accessdate=3. 2. 2019}}</ref><ref name="Nowak"/> Sovjeti su ubrzo započeli [[sovjetizacija|sovjetizaciju]] u zapadnoj Bjelorusiji i Ukrajini, uključujući prisilnu [[kolektivizacija|kolektivizaciju]] cijele regije. U tom procesu, nemilosrdno su razbili političke stranke i javne udruge te uhapsili ili pogubili njihove vođe i predstavnike kao "neprijatelje naroda".<ref name="Davies96 1001-1003"/> Sovjetske vlasti su isto tako suzbijale antipoljsku Organizaciju ukrajinskih nacionalista, koja se borila protiv poljske vlade od 1920-ih; htjeli su nezavisnu, jedinstvenu [[Ukrajina|Ukrajinu]].<ref name="Nowak"/><ref name="Miner 41-42"/> Ipak, ova aneksija postala je ključan događaj u historiji Ukrajine i Bjelorusije, jer su time danas nezavisne države nakon [[raspad SSSR-a|raspada Sovjetskog Saveza]] utvrdile svoje zapadne granice.<ref name="Wilson 17"/>
 
Službeni sovjetski stav prema Poljskoj promijenio se nakon početka [[Operacija Barbarossa|njemačke invazije na SSSR]] u ljeto 1941. godine, zbog koje se Sovjetski Savez priključio [[Saveznici u Drugom svjetskom ratu|Saveznicima]]. U [[London]]u je 30. jula sklopljen [[sporazum Sikorski-Majski]] kojim su Sovjeti priznali [[Poljska vlada u izbjeglištvu|poljsku vladu u izbjeglištvu]] te ništavnim proglasili sve odredbe pakta Ribbentrop-Molotov. Pitanje istočne granice je, međutim, zbog njemačke okupacije ostavljeno za kasnije rješavanje. U proljeće 1943. godine sovjetska strana je prekinula odnose sa poljskom izbjegličkom vladom nakon što je ova tražila nezavisnu istragu [[Masovna grobnica|masovnih grobnica]] u Katinju.<ref name="Soviet Note of April 25, 1943"/><ref name="Sanford 129"/> Umjesto toga je u [[Moskva|Moskvi]] osnovana prosovjetska [[Unija poljskih patriota]] koju je vodila komunistička aktivistica [[Wanda Wasilewska]],<ref name="Sanford 127"/><ref name="Dean 144">[[#Reference-Dean|Dean]] str. 144</ref>a od koje će u ljeto 1944. godine nastati [[Poljski komitet nacionalnog oslobođenja]], odnosno prva vlada poslijeratne [[NR Poljska|komunističke Poljske]].
 
== Napomene ==