Razlika između verzija stranice "Berza"
| [pregledana izmjena] | [pregledana izmjena] |
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
No edit summary oznake: mobilno uređivanje mobilno veb-uređivanje |
m Vraćene izmjene korisnika 95.156.136.240 (razgovor) na posljednju izmjenu korisnika C3r4 oznaka: vraćanje |
||
Red 1:
[[Datoteka:Boerse Frankfurt front.JPG|mini|Zgrada Berze u Frankfurtu]]
'''Berze''' su organizirana i striktno regulirana finansijska [[Tržište|tržišta]]<ref name="KOMVP">{{cite web|title=Zakon o tržištu vrijednosnih papira, Sl. novine F BiH, br. 85/08|url=http://www.komvp.gov.ba/site/index.php/legislativa/item/zakon-o-trzistu-vrijednosnih-papira-f-bih|website=Komisija za vrijednosne papire F BiH|accessdate=18. 5. 2016}}</ref><ref>{{cite web|title=Zakon o tržištu harija od vrijednosti, član 2, Sl. glasnik RS, 34/09|url=http://www.secrs.gov.ba/Documents/Regulativa/7f7ea6ba-bde4-44b8-8008-46171da6e1db_sr-Latn-CS.pdf|website=Komisija za hartije od vrijednosti Republike Srpske|accessdate=18. 5. 2016}}</ref> na kojima se trguje [[Vrijednosni papir|vrijednosnim papirima]]<ref name="KOMVP"/> robom, uslugama ili [[valuta]]ma. [[Trgovina|Trgovanje]] na berzama zasnovano je na principu [[Ponuda i potražnja|ponude i potražnje]]. Berze u osnovi služe kao primarna tržišta na kojima [[Korporacija|korporacije]], [[Vlada|vlade]], i druge organizacije i institucije mogu prikupljati/povećati [[kapital]] usmjeravanjem sredstava investitora u produktivne pothvate. Berze imaju i sekundarnu ulogu zahvaljujući kojoj investitori mogu prodati svoje vrijednosne papire za gotovinu drugim investitorima i na taj način umanjiti investicijske rizike i održavati finansijski sistem [[Likvidnost|likvidnim]].
Berze funkcionišu pod strogim pravilima a ona su obavezujuća za sve koji učestvuju u trgovini na berzama. Kontrolu nad poslovanjem berzi vrši [[država]], najčešće putem komisije za vrijednosne papire. Komisija može obustaviti rad berze pod uslovima određenim kao neregularni tržišni uslovi.<ref name="KOMVP"/>
Također i berza može odrediti prestanak trgovine svojim instrumentima kada, npr. uslovi utvrđeni za listing nisu ispunjeni.
Preteče savremenih berzi možemo pronaći već u [[Antička Grčka|antičkoj Grčkoj]], gdje se putem tzv. "trapezita", (od [[grčki jezik|grčkog]]: trapeza – stol, desk), što bi približno odgovaralo funkciji današnjih berzanskih posrednika, razmjenjivao [[novac]] i pozajmice. Nakon toga, slične forme su djelovale u velikim [[Srednji vijek|srednjovjekovnim]] [[trgovina|trgovačkim]] centrima [[Italija|Italije]]. Međutim, smatra se da je prva "prava" preteča berzi funkcionirala u XIV st. u [[Belgija|Belgiji]] i da ju je ustanovila porodica trgovaca Van der Beurze. Za ovu porodicu se navodi podatak da je porijeklom iz Italije, iz [[Venecija|Venecije]] (Della Borsa). U [[italijanski jezik|italijanskom jeziku]] se vjerovatno nalazi i porijeklo riječi berza (od ital: borsa – kesa, vreća). A upravo je vreća bila element sadržan na porodičnom grbu trgovaca Van der Beurze.
Za prvu berzu, kao fizički uređen i poslovno organiziran prostor, sa formom i odlikama savremenih berzi, pretpostavlja se ona otvorena u [[Amsterdam]]u, 1611. godine.<ref>{{cite web|title=History of the Dutch stock exchange|url=http://www.beursvanberlage.com/about-us|website=beursvanberlage.com|accessdate=18. 5. 2016}}</ref><ref>{{cite web|last1=Petram|first1=L.O.|title=The world’s first stock exchange: how the Amsterdam market for Dutch East India Company shares became a modern securities market, 1602-1700|url=http://dare.uva.nl/document/2/85961|website=Institutional repository of the University of Amsterdam|accessdate=18. 5. 2016}}</ref>
Ona u [[London]]u, najveća u [[Evropa|Evropi]], prvobitno je neformalno funkcionirala po londonskim čajdžinicama, a 1801. godine formira se kao regulirana berza, sa formalnim članstvom, i ta godina se uzima kao godina njenog zvaničnog ustanovljenja, godina osnivanja moderne Londonske berze.<ref>{{cite web|title=London Stock exchange, Our History|url=http://www.lseg.com/about-london-stock-exchange-group/history|website=London Stock Exchange Group|accessdate=18. 5. 2016}}</ref>
Danas je London Stock Exchange (LSE)<ref>{{cite web|title=Londonska berza|url=http://www.londonstockexchange.com/home/homepage.htm|website=LSE|accessdate=18. 5. 2016}}</ref> jedna od tri najveće berze na svijetu, pored onih u [[New York]]u (New York Stock Exchange – NYSE)<ref>{{cite web|title=Njujorška berza|url=https://www.nyse.com/index|website=NYSE|accessdate=18. 5. 2016}}</ref> i [[Tokio|Tokiju]] (Tokyo Stock Exchange – TSE).<ref>{{cite web|title=Tokyo Stock Exchange|url=http://www.tse.or.jp/english|website=Tōshō|accessdate=18. 5. 2016}}</ref>
U početku, trgovanje na berzama se odvijalo na podijumu za trgovanje, gdje su se učesnici u trgovanju nadmetali glasnim instrukcijama. Na savremenim berzama, trgovanje se najvećim dijelom obavlja putem [[telefon|telefon]]a i elektronski, "on-line". Na gotovo svim berzama trguje se po principu [[aukcija|aukcije]], gdje se učesnici nadmeću davanjem ponuda za kupovinu, odnosno, izdavanjem naloga za prodaju.
== Funkcije berze ==
| |||