Verzija na dan 20 septembar 2018 u 14:33 uredi C3r4 (razgovor \| doprinosi) Urednici 73.705 edits m Vraćene izmjene korisnika Srdjan m (razgovor) na posljednju izmjenu korisnika C3r4 oznaka: vraćanje ← Starija izmjena		Verzija na dan 21 septembar 2018 u 21:18 uredi poništi AnToni (razgovor \| doprinosi) Birokrati, Urednici, Administratori interfejsa, Administratori 162.823 edits m Vraćene izmjene korisnika C3r4 (razgovor) na posljednju izmjenu korisnika Srdjan m oznaka: vraćanje Novija izmjena →
Red 1: [[Datoteka:Arabempire isoch.png\|desno\|mini\|400px\|Mapa širenja Halifata sa legendom (eng.)]] '''Hilafet''' ({{jez-ar\|خلافة}}) jest [[islam]]ski oblik vlasti koji predstavlja političko jedinstvo i vodstvo islamskog svijeta. Šef države ([[halifa]]) ima titulu utemeljenu na ideji nasljednika [[Muhammed]]ovog ~~a.s.~~, političkog autoriteta, kojeg prema [[Sunitski islam\|sunnijama]] bira narod ili njegovi predstavnici,<ref>Encyclopedia of Islam and the Muslim World, (2004) v.1, p.116-123</ref> a prema [[Šiitski islam\|šitima]] to je [[imam]] kojeg bira Muhammedova ~~a.s.~~ porodica (nasljedna vlast). Od vremena Muhammeda ~~a.s~~, do [[1924]]. nasljedni hilafet su držali [[Emevije\|emevijska]], [[Abasidi\|abasidska]] i na kraju [[Osmanlije\|osmanlijska]] dinastija. Hilafet je jedini oblik vlasti koji ima punu podršku islamske nauke i predstavlja "centralni politički koncept sunnijskog islama konsenzusom muslimanske većine prvih generacija".<ref>John O. Voll: Professor of Islamic history at Georgetown University http://www.nationalinterest.org/Article.aspx?id=13296</ref> Andrew Hammond kaže da su srednjovjekovni hilafeti "uživali globalnu naučnu i vojnu superiornost – od kojih sada nema nijedne".<ref>Middle East Online, (statement under heading picture)</ref> Red 7: Halifa, odnosno šef države, često se zvao i "emirul-mu'minīn" ({{jez-ar\|أمير المؤمنين}}) "vladar pravovjernih", "imamul-ummeh", "imamul-mu'mininīn" ({{jez-ar\|إمام المؤمنين}}), ili neformalno vladar svih muslimana. Svaka pokrajina islamske države imala je svog namjesnika (sultan, vali ili emir). Izraz darul-islam ({{jez-ar\|دار الإسلام\|dos=zemlja islama}}) odnosio se na svaki teritorij pod vladavinom halife, uključujući teritorije naseljene nemuslimanima, a teritorij koji nije pod vladavinom halife se nazivao darul-kufr (doslovno "zemlja nevjerovanja") čak i ako su stanovnici tog teritorija muslimani iz razloga što oni nisu građani pod islamskim zakonom. Prva prijestolnica islamske države bila je u Medini. U nekim periodima muslimanske historije bilo je rivala oko hilafeta u različitim dijelovima islamskog svijeta, i razdvojenih šiitskih i sunijskih dijelova. Prva četvorica halifa koji se zovu "pravedne halife" (halife rašiduni, ar. el-hulefaur-rašidun) bili su Muhammedovi ~~a.s.~~ [[ashabi]]: [[Ebu-Bekr]], zatim [[Omer ibn el-Hattab\|Omer ibnul-Hattab]], zatim [[Osman ibn Affan]] i četvrti [[Alija ibn Ebu-Talib\|Alija ibn Ebi-Talib]]. Muslimani suniti smatraju Ebu Bekra za prvog legitimnog halifu, a muslimani šiti smatraju da je Alija prvi pravi legitimni halifa, mada potvrđuju da je on prihvatio svoje prethodnike jer je prisegao Ebu-Bekru nakon kratkog vremena. Nakon prve četvorice halifa pravo na hilafet su polagale dinastije Emevija, Abasida, Osmanlija i u relativno kratkim periodima druge rivalne dinastije u Španiji, Sjevernoj Africi i Egiptu. Kemal Ataturk je zvanično ukinuo hilafet [[1924]]. i osnovao Republiku Tursku. Kralj Maroka se i dalje titulira emirul-mu'mininom za Marokance, mada ne polaže pravo na hilafet.

Razlika između verzija stranice "Hilafet"