Razlika između verzija stranice "Masakri na Markalama"

[pregledana izmjena][pregledana izmjena]
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
mNo edit summary
Red 1:
[[Datoteka:Markale.JPG|desno|mini|250px|Snimak neposredno poslije eksplozije granate 1995. godine.]]
'''Masakri na Markalama''' su dva [[masakr]]a počinjena nad sarajevskim civilima od strane [[Vojska Republike Srpske|Vojske Republike Srpske]]<ref name=CIJ>Armatta, Judith. (januar, 2004). [http://www.cij.org/index.cfm?fuseaction=viewReport&reportID=495&tribunalID=1&print=true Bosnian Serbs Responsible for Markale Massacre, Expert Testifies]. Coalition for International Justice.</ref><ref name=SGB>Decembar, 2005. [http://srebrenica-genocide.blogspot.com/2005/12/un-report-serbs-responsible-for-1995.html UN Report: Serbs Responsible for 1995 Sarajevo Markale Massacre]. Srebrenica Genocide Blog.</ref> tokom [[Opsada Sarajeva|opsade Sarajeva]] za vrijeme [[Rat u Bosni i Hercegovini|rata u Bosni i Hercegovini]]. Dogodili su se na Markalama u historijskoj jezgri [[Sarajevo|Sarajeva]], glavnog grada [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]].
 
Prvi se dogodio [[5. februar]]a, [[1994]]. godine kada je 68 ljudi ubijeno, a 144 ranjeno. Drugi se dogodio [[28. august]]a, [[1995]]. godine, a ubijene su 43 osobe, dok je ranjeno 84. Drugi napad bio je direktan povod za [[Operacija "Namjerna sila"|kampanju bombardovanja srpskih položaja od strane NATO pakta]], jer su masakri nad civilima u Sarajevu i drugim opsjednutim gradovima ili enklavama postali uobičajena praksa srpskih snaga, koje se nisu obazirale na česta upozorenja [[NATO]]-a i drugih međunarodnih organizacija.
 
Relativizacija masakra, špekulacije o počiniocu, ali i negiranje samog zločina su i dalje predmet brojnih rasprava i [[teorija zavjere]].<ref name=BBC>{{cite web |author=Fish, Jim. |date=5. 2. 2004 |url=http://news.bbc.co.uk/2/hi/europe/3459965.stm |title=Sarajevo massacre remembered |work=[[BBC]] |accessdate=24. 8. 2018 |language=engleski}}</ref>
 
== Markale 1 ==
Red 30:
| branitelj =
}}
Prvi masakr se dogodio između 12:10 i 12:20 poslije podne, kada je minobacački projektil kalibra 120 &nbsp;mm ispaljen sa srpskih položaja na području sela Mrkovići pao u prepunu gradsku tržnicu Markale. Spasioci i ostali radnici Ujedinjenih naroda brzo su stigli da bi pomogli brojnim civilnim žrtvama, dok su snimci događaja brzo postali glavne vijesti širom svijeta.<ref name=BBC/> Kontroverza o događaju počela je nakon što je prvobitni izvještaj [[UNPROFOR]]A došao do zaključka da je granata ispaljena sa položaja [[Armija Republike Bosne i Hercegovine|Armije Republike Bosne i Hercegovine]].<ref name=CIJ/> General [[Hugh Michael Rose|Michael Rose]], britanski čelnik UNPROFOR-a, otkrio je u svojim memoarima da je tri dana nakon masakra rekao [[Jovan Divjak|generalu Divjaku]], zamjeniku zapovjednika snaga Armije Republike Bosne i Hercegovine, da je granata bila ispaljena sa bosanskih položaja.<ref name=BBC/> Međutim, kasniji i opširniji izvještaj UNPROFOR-a primjetio je računsku pogrešku u originalnom izvještaju. Kad su ispravili grešku, Ujedinjeni narodi došli su do zaključka da nije moguće utvrditi koja je strana ispalila granatu.<ref name=CIJ/>
 
[[Januar]]a [[2004]]. godine, tužioci u slučaju protiv [[Stanislav Galić|Stanislava Galića]], srpskog generala koji je komandovao [[Opsada Sarajeva|opsadom Sarajeva]], pred [[MKSJ|Međunarodnim krivičnim sudom za ratne zločine počinjene na tlu bivše Jugoslavije]], predstavili su kao dokaz stručni izvještaj balističkog eksperta Berke Zečevića.<ref name=CIJ/> Zajedno sa dvoje kolega, Zečevićeva istraga otkrila je šest mogućih mjesta sa kojih je dotična granata mogla biti ispaljena, od kojih su pet bili položaji VRS-a, a jedno pod kontrolom Armije Republike Bosne i Hercegovine.<ref name=CIJ/> Mjesto pod kontrolom Armije Republike Bosne i Hercegovine bilo je vidljivo promatračima UNPROFOR-a, koji su potvrdili da tog dana niti jedna granata nije bila ispaljena sa tog položaja.<ref name=CIJ/> Zečević je dalje objasnio da su se neki dijelovi projektila mogli proizvoditi samo u dva mjesta, a oba su bili pod kontrolom Vojske Republike Srpske.<ref name=CIJ/> Sud je na kraju odlučio da je Galić kriv bez osnovane sumnje za svih pet granatiranja za kojeg su ga tužioci optužili, uključujuči i Markale, te je osuđen na doživotnu robiju.<ref name=CIJ/> Iako je o presudi opširno izvještavano preko međunarodnih medija, prema tvrdnjama [[Helsinški odbor za ljudska prava|Helsinškom odboru za ljudska prava]] u Srbiji, odluka suda ignorisana je u samoj [[Srbija i Crna Gora|Srbiji i Crnoj Gori]].<ref name=BBC/>
Red 66:
 
=== Ubijeni građani 28. augusta 1995. ===
Gelerima minobacačke granate od 120 &nbsp;mm, ispaljene iz pravca Trebevića, koja je eksplodirala u blizini sjevernog ulaza u gradsku tržnicu Markale ubijeni su: Omer Ajanović, Hidajet Alić, Salko Alić, Zeno Bašević, Husein Baktašević, Sevda Brkan-Kruščica, Vera Brutus-Đukić, Halida Cepić, Paša Crnčalo, Mejra Cocalić, Razija Čolić, Esad Čoranbegić, Dario Dlouhi, Salko Duraković, Alija Dževlan, Najla Fazlić, Rijad Garbo, Ibrahim Hajvaz, Meho Herceglić, Jasmina Hodžić, Hajrudin Hozo, Jusuf Hašimbegović, Adnan Ibrahimagić, Ilija Karanović, Mesudija Kerović, Vehid Komar, Muhamed Kukić, Mirsad Kovačević, Hašim Kurtović, Ismet Klarić, Masija Lončar, Osman Mahmutović, Senad Muratović, Goran Poturković, Blaženka Smoljan, Hamid Smajlhodžić, Hajro Šatrović, Samir Topuzović, Hamza Tunović, Ajdin Vukotić, Sabaheta Vukotić, Meho Zećo i Narima Žig.
 
== Također pogledajte ==
Red 108:
[[Kategorija:Opsada Sarajeva]]
[[Kategorija:Masakri u Sarajevu]]
[[Kategorija:Zločini nad Bošnjacima tokom rata u Bosni i Hercegovini]]