Razlika između verzija stranice "Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija"
| [pregledana izmjena] | [pregledana izmjena] |
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
Red 665:
{{Glavni|Kultura u Jugoslaviji}}
Razvoj kulture u SFRJ okarakterisan je političkim razvojem zemlje. Nakon završetka Drugog svjetskog rata, kulturni temelji zasnovani su na [[Socrealizam|socrealizmu]] i većina stvaralaca u književnosti, slikarstvu, muzici i drugim kulturnim ograncima stvara djela tematski povezana sa zbivanjima iz Narodnooslobodilačke borbe, kiparstvo i slikarstvo se oslanja na ratne motive, dok su literarna djela u skladu sa istim temama. Poznatiji autori iz tog vremena su [[Vladimir Nazor]], [[Božidar Jakac]], [[Prežihov Voranc]], [[Branko Ćopić]], [[Dobrica Ćosić]], [[Vladimir Desnica]], [[Oskar Davičo]], [[Vasko Popa]], [[Skender Kulenović]]. Osim njih, glavni kulturni stvaraoci ostaju i dalje [[Ivo Andrić]] i [[Miroslav Krleža]], koji nastavljaju sa svojim stilskim radom i u SFRJ. Djela većina autora naslanja se na sovjetsku tradiciju i političku obojenost kulture. Važan uticaj na kulturu imalo je Ministarstvo za kulturu SFRJ, koje je zapravo predstavljalo organ cenzure sa pravom odluke o zabrani kulturnih djela. Raskidom sa SSSR u vrijeme Rezolucije informbiroa, dolazi do otvaranja jugoslavenske kulture u drugim pravcima. Liberalizacijom društva dolazi do praktičke kulturne slobode izražavanja, a s vremena na vrijeme, pod uticajem partijskih struktura ([[KPJ]] i [[SUBNOR]]) dolazi do zabrane knjiga, filmova te zatvaranja politički nepodobnih stvaralaca.
=== Akademije nauka i umjetnosti ===
Nakon završetka Drugog svjetskog rata u Jugoslaviji su postojale tri akademije nauka i umjetnosti: [[Srpska akademija nauka i umetnosti]] (SANU) sa sjedištem u Beogradu, [[Jugoslovenska akademija znanosti i umjenosti]] (JAZU) u Zagrebu i [[Slovenska akademija znanosti in umetnosti]] (SAZU). U Sarajevu se 22. juna 1966. godine osniva [[Akademija nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine]] (ANU BiH), a njen prvi predsjednik je postao [[Vaso Butozan]]. Slijedeće godine 22. februara u Skoplju osniva se [[Makedonska akademija nauka i umjetnosti]] sa predsjednikom [[Blažo Koneski|Blažom Koneskijem]]. Posebnim republičkim zakonom u SR Crnoj Gori je 10. marta 1976. godine osnovana [[Crnogorska akademija nauka i umjetnosti]], sa prvim predsjednikom [[Brankom Pavičevićem|Brankom Pavičevićem]]. [[Akademija nauka i umjetnosti Kosova]] osnovana je 18. aprila 1978, a [[Vojvođanska akademija nauka i umetnosti]] osnovana je 14. decembra 1979. i za predsjednika je izabran [[Bogoljub Stanović]].<ref name="Bajec" />
=== Književnost ===
| |||