Razlika između verzija stranice "Siromaštvo"
| [pregledana izmjena] | [pregledana izmjena] |
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
No edit summary |
mNo edit summary |
||
Red 79:
''Fakr'' ({{jez-ar|فقر}}) (siromaštvo) jedan je od centralnih pojmova u [[Tesavuf|sufizmu]].<ref name="figl"/> Međutim, pisci nisu jedinstveni na stajalištu da li siromaštvo sadrži i materijalnu komponentu ili se razumijeva isključivo u prenesenom smislu kao potreba za Bogom. U svakom slučaju, prisvajanje imovine smatra se štetnim, pa odustajanje od nje teško pada pojedincu. Ovakvo stanje duha smatra se preprekom na putu prema Bogu.<ref name="sufi"/> Brojni [[derviš]]i odlučuju se za život u siromaštvu i asketizmu.
Slična uvjerenja postoje u nekim filozofskim pravcima. [[Kinička škola]] ({{jez-gr|κυνισμός}}, ''kynismós'', doslovno "pasji život" u smislu "psa bez gospodara", od {{jez-gr|κύων}}, kyon "pas") bila je jedan [[filozofija|filozofski]] pravac tokom [[Grčka|grčke]] [[antika|antike]] koju je u 5. vijeku p.n.e. osnovao [[Antisten iz Atine|Antisten]]. Jezgro njihovog učenja jeste odsustvo potreba sa istovremenim
== Uzroci ==
Red 85:
=== Geodeterministička teorija ===
Ova teorija polazi od pretpostavke da je siromaštvo neke zemlje uslovljeno njenim nepovoljnim geografskim položajem. Za najvažniji faktor siromaštva uzima se [[klima]].<ref name="Gallup"/> Osim klime, među osnovne pretpostavke bogatstva zemlje ubraja se njen pristup svjetskom moru kako bi ona mogla učestvovati u međunarodnoj trgovini.
Među ostale faktore ubrajaju se pristup plodnom zemljištu, pitkoj vodi, izvorima energije i [[Prirodni resursi|prirodnim resursima]]. Reljef koji omogućava lahku komunikaciju također je veoma važan. Tako naprimjer u crnačkim predjelima Afrike komunikaciju sa ostatkom svijeta onemogućavaju pustinja [[Sahara]] i svjetsko more. To je jedan od razloga zašto u tom dijelu svijeta ima vrlo malo razvijene tehnologije.<ref name="diamond"/>
=== Teorija paradoksa izobilja ===
[[Jeffrey Sachs]], Andrew Warner i Richard Auty<ref name="Auty"/> postavili su teoriju da postoji paradoks izobilja odnosno "prokletstvo" prirodnih resursa. U siromašnim zemljama stanovništvo često ne profitira od vlastitih resursa, kao naprimjer od [[nafta|nafte]]. U mnogim siromašnim zemljama resurse sebi prisvajaju mala koruptirana elita ili velike međunacionalne korporacije iz Evrope i SAD. Dolazi do uništavanja okoliša a ponegdje i do oružanih sukoba oko resursa. Posljedica svega je još veće siromaštvo zemlje i njenih građana.<ref name="Sachs"/> Iz ovog međuodnosa vodi porijeklo pojam "krvavi dijamanti". On je nastao u vezi sa kopanjem [[dijamant|dijamanata]] i [[građanski rat|građanskim ratovima]] u [[Liberija|Liberiji]], Siera Leoneu, [[Angola|Angoli]] i [[Demokratska Republika Kongo|Kongu]], gdje su oni korišteni za finansiranje vojnih jedinica te tako doprinijeli produženju trajanja tamošnjih sukoba.
=== Demografska teorija ===
Sljedbenci [[demografija|demografskih]] teorija smatraju da je rast broja stanovnika jedan od osnovnih uzroka siromaštva i nerazvijenosti. Jedan od prvih pristalica demografskih teorija bio je [[Thomas Robert Malthus]]. Malthus je proučavao međusobnu vezu između rasta populacije i pojave gladi u [[Evropa|Evropi]] tokom [[Historija Evrope|njene historije]]. Pretpostavio je da broj stanovnika neke zemlje raste eksponencijalno, dok se istovremeno rast proizvodnje hrane povećava samo linearno. Ako se povećanje stanovništva ne bi moglo spriječiti, došlo bi do pojave gladi. Time bi došlo do smanjenja broja stanovništva ali bi ono ponovno počelo rasti nakon što nestašica hrane prođe pa sve do nove pojave gladi. Iz tih razloga, Malthus je zagovarao [[apstinencija|apstinenciju]].<ref name="malthus"/> Danas većina organizacija za pomoć i razvoj siromašnim zemljama smatra da je uzrok siromaštva i gladi više posljedica neravnomjerne raspodjele dohotka.<ref name="missio"/>
Međutim, kritičari{{Ko kaže}} tvrde da su bogate industrijske zemlje izuzetno prenaseljene. Građani tih zemalja u velikoj mjeri doprinose potrošnji neobnovljivih resursa i globalnoj emisiji [[Ugljik-dioksid|{{Chem|C|O|2}}]]. Za razliku od njih, stanovnici zemalja u razvoju prisiljeni su snositi posljedice zapadnjačkog stila života, jer se
Osim toga, postoje teorije da je siromaštvo često razlog za veliki broj djece. Ankete pokazuju{{izvor}}{{ko}} da žene u zemljama u razvoju rađaju često više djece nego što to žele. Mnoge žene navode, ukoliko bi imale priliku, da bi željele spriječiti [[trudnoća|trudnoću]]. U mnogim zemljama u razvoju djeluju organizacije koje promoviraju projekte planiranja porodice.<ref name="dswonline"/>
| |||