Razlika između verzija stranice "Siromaštvo"

[pregledana izmjena][pregledana izmjena]
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
No edit summary
Red 74:
Relativno a ponekad i apsolutno siromaštvo ne mora se uvijek trpiti nevoljno. Ono se čak može smatrati i [[vrlina|vrlinom]], naprimjer u kontekstu asketizma. Razlozi mogu biti [[religija|religiozne]] ili [[filozofija|filozofske]] prirode. Mnogi također zagovaraju i prakticiraju koncepte jednostavnog života odnosno života u skromnosti iz zdravstvenih ili ekoloških razloga odnosno iz razloga socijalne održivosti. Mnoge religije poput [[hinduizam|hinduizma]], [[budizam|budizma]], [[islam]]a i [[kršćanstvo|kršćanstva]] poznaju koncept dobrovoljnog odricanja od zemaljskih dobara. Vjeruje se da je [[Isus]] (Isa) svojevoljno živio u siromaštvu. Siromaštvo je u kršćanskim spisima spomenuto kao obavezni uslov spasenja: "''...Djeco, kako će teško (bogati) ući u kraljevstvo Božje! Lakše je devi proći kroz ušicu igle nego bogatom ući u kraljevstvo Božje...''" ([[Evanđelje po Marku]] [https://wol.jw.org/hr/wol/b/r19/lp-c/bi12/C/2006/41/10#study=discover&v=41:10:24 10:24-25]).
 
{{Wikicitat|Bijeda|Siromaštvo}}
Drugi, poput svetog [[Franjo Asiški|Franje Asiškog]], koji su potekli iz bogate porodice, isticao je život u evangelističkom siromaštvo pa je osnovao [[prosjački red]] koji je slijedio primjer Isusa Krista. Od antičkih vremena pustinjaci i djevice, a kasnije monasi i časne sestre birali su život u siromaštvu na dobrovoljnoj osnovi. Članovi redova katoličke i anglikanske crkve daju redovničke zakletve, kojima se odriču svojih ličnih prihoda i vlastitog imanja i bogatstva. Siromaštvo je jedan od temelja tri evangelistička savjeta, koji se zasnivaju na blaženstvima iz Isusovog govora na gori.
 
Line 90 ⟶ 89:
 
Među ostale faktore ubrajaju se pristup plodnom zemljištu, pitkoj vodi, izvorima energije i prirodnim resursima. Reljef koji omogućava lahku komunikaciju također je veoma važan. Tako naprimjer u crnačkim predjelima Afrike komunikaciju sa ostatkom svijeta onemogućavaju pustinja [[Sahara]] i svjetsko more. To je jedan od razloga zašto u tom dijelu svijeta ima vrlo malo razvijene tehnologije.<ref name="diamond"/>
 
{{Wikicitat|Bijeda|Siromaštvo}}
=== Teorija paradoksa izobilja ===
[[Jeffrey Sachs]], Andrew Warner i Richard Auty<ref name="Auty"/> postavili su teoriju da postoji paradoks izobilja odnosno "prokletstvo" prirodnih resursa. U siromašnim zemljama stanovništvo često ne profitira od vlastitih resursa, kao naprimjer [[nafta|nafte]]. U mnogim siromašnim zemljama resurse sebi prisvajaju mala koruptirana elita ili velike međunacionalne korporacije iz Evrope i SAD. Dolazi do uništavanja okoliša a ponegdje i do oružanih sukoba oko resursa. Posljedica svega je još veće siromaštvo zemlje i njenih građana.<ref name="Sachs"/> Iz ovog međuodnosa vodi porijeklo pojam "krvavi dijamanti". On je nastao u vezi sa kopanjem [[dijamant|dijamanata]] i [[građanski rat|građanskim ratovima]] u [[Liberija|Liberiji]], Siera Leoneu, [[Angola|Angoli]] i [[Demokratska Republika Kongo|Kongu]], gdje su oni korišteni za finansiranje vojnih jedinica te tako doprinijeli produženju trajanja tamošnjih sukoba.
 
== Reference ==
{{refspisak|2|refs=
<ref name="Sachs">J. Sachs, A. Warner: [http://ideas.repec.org/p/nbr/nberwo/5398.html ''Natural resource abundance and economic growth.''] National Bureau of Economic Research Working Paper 5398; IDEAS, Univerzitet u Connecticutu, Odjel za ekonomiju, 1995.</ref>
<ref name="Auty">Richard M. Auty: ''Sustaining Development in Mineral Economies: The Resource Curse Thesis.'' Routledge, London 1993. str. 6, {{ISBN|9780198294870}}</ref>
<ref name="diamond">Jared Diamond: ''Guns, Germs, and Steel: The Fates of Human Societies'', C.T. Zen, 2003, {{ISBN|0-393-03891-2}}</ref>
<ref name="Gallup">Jeffrey Sachs, A. Mellinger, J. Gallup: {{Cite web|url=http://surmang.org/pdf/pah2.pdf| archive-url=https://web.archive.org/web/20141013000602/http://surmang.org/pdf/pah2.pdf|archive-date=13. 10. 2014 | title=The Geography of Poverty and Wealth|format=pdf|publisher=Scientific American|year=2000}}</ref>