Razlika između verzija stranice "Bobovac"

[pregledana izmjena][pregledana izmjena]
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
mNo edit summary
No edit summary
Red 1:
[[Datoteka:Bobovac 8.jpg|mini|desno|300px180px|Bobovac]]
{{Drugo_značenje|Bobovac (čvor)}}
'''Bobovac''' je najznačajniji i najbolje utvrđeni grad [[Srednjovjekovna Bosna|srednjovjekovne Bosne]] podignut na strmoj, stepenastoj stijeni južnih padina planinskog masiva Dragovskih i Mijakovskih poljica iznad ušća Mijakovske rijeke u Bukovicu, jugozapadno od [[Vareš]]a. Nalazi se nedaleko od sela Mijakovići i Dragovići, u općini Vareš. Gradu se može prići iz dva smjera, i to od [[Kraljeva Sutjeska|Kraljeve Sutjeske]] ili od Vareša. Sastojao se od gornjeg grada sa četvrtastom kulom, čiji ostaci i danas postoje, i donjeg grada, na stepeniku nižem oko 20 metara, poligonskog oblika oko 40 metara dužine i oko 25 metara širine, od čega se danas raspoznaje dvorište i bunar.
 
== Historija ==
[[Datoteka:Bobovac 5.jpg|mini|desno|180px|Bobovac]]
 
[[Datoteka:Bobovac 1.jpg|mini|desno|180px|Informativna tabla na ulazu u Bobovac]]
[[Datoteka:Bobovac 2.jpg|mini|desno|180px|Ulaz u područje Bobovca]]
Podigao ga je ban [[Stjepan II Kotromanić]] nešto prije polovine [[14. vijek]]a. Bobovac je bio sjedište bosanskih vladara od perioda vladavine bana Stjepana II Kotromanića (prva polovina [[14. vijek]]a), preko svih bosanskih kraljeva i sve do prestanka bosanske samostalnosti osmanlijskim osvajanjem ([[1463]].) Prvi put se u pisanim dokumentima pominje [[1349]]. U [[Državni arhiv u Zadru|Zadarskom arhivu]] Bobovac se spominje oktobra [[1445]]. <ref> ''Vladich Radosalich de Bobouaç partium Bosne homo sui iuris se sponte locauit et concessit ad seriuendum et famulandum Johanni Bono patrono nauigii habitator Venetiarum presenti et ipsum Vladich recipienti pro annis tribus proxime venturis ... ipse Vladich bene, fideliter et solicite seruire et famulari ipsi Johanni'' (15. oktobar 1445. godine), Državni arhiv u Zadru, Splitski arhiv, Busta 8, sv. 23/7, f. 340.</ref> i februara [[1446]]. godine. <ref>''Radoslaua de Bobouaç Bosne sponte locauit et pacto astrinxit Radognam eius filium et filium condam Milutin Protocouich etatis annorum XIIII vel circa presentem et volentem ad seriuendum et famulandum Johanni filio ser Dimitri Mossuro ciui et habitator Spaleti presenti et ipsum Radognam recipienti ad seruitium suum pro annis duobus proxime venturis, promittens ipsa Radoslaua quod dictus Radogna bene et fideliter seruiet et famulabiter ipsi Johanni et sibi hobediens erit ac eius mandata seruabit licita et honesta, ab eo non recedit ante dictum tempus, et furtum non committet, et hoc quia ipse Johannis promisit ipsum Radogna tenere dicto tempore et bene tractare ac instruere sibique dare vitum, vestitum et calciamentum condecenter nec ab eo expellere ante dictum tempus, in fine vero tempore promisit sibi dare vestimenta sua pro usu suo ...'' (23. fabruar 1446. godine), Državni arhiv u Zadru, Splitski arhiv, Busta 9, sv. 23/9, f. 396.</ref> To su rijetke informacije koje po imenu spominju stanovnike nižih društvenih slojeva iz Bobovca.
 
Line 30 ⟶ 32:
 
== Kultura ==
 
Dana 6. novembra 2002. Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine, historijsko područje "Srednjovjekovni grad Bobovac", proglasila je za [[nacionalni spomenik Bosne i Hercegovine]]<ref>http://www.historija.ba/d/189-kraljevski-grad-bobovac-proglasen-nacionalnim-spomenikom-bih/.</ref> <ref name="Spomenik">{{Cite web |url=http://aplikacija.kons.gov.ba/kons/public/uploads/odluke_hrv/BobovacHR%20kompl.pdf |title=Stari grad Bobovac |work=Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika BiH |accessdate= 9. 2. 2017}}</ref>
 
== Reference ==
{{refspisak|2}}