Razlika između verzija stranice "Judaizam"

'''Judaizam''' je [[religija]] koja propovijeda vjeru u jednog, bestjelesnog i samo duhovnog [[bog]]a, oca svih ljudi. Ovaj bog predstavlja sveukupnost moralnih savršenstava i od ljudi zahtijeva ljubav i pravednost. Ime ovog boga zbog svetosti nije dozvoljeno izgovarati. Judaistička [[religioznost]] zasniva se na poslušnosti prema “božanskom zakonu”. Ovaj zakon sadržan je u [[Stari zavjet|Starom zavjetu]], odnosno u [[Tanah|hebrejskoj Bibliji]]. Stari zavjet je sintetiziran rukopis od 24 knjige. Pisan je na [[hebrejski|hebrejskom]] i djelimično na [[aramejski|aramejskom]] jeziku. Govori o historiji, idejama i društvenim borbama judinog naroda. Ujedno to je i zbirka vjerskih i pravnih propisa, kao i starih mitova koje su [[Judeja|Judeji]] preuzeli od drugih naroda istoka. Stari zavjet se dijeli na tri osnovne grupe:

# Zakon (hebrejski: Tora, sadrži tzv. Petoknjižje - Pet knjiga Mojsijevih: Knjigu postajanja, Knjigu izlaska, Levitski zakonik, Knjigu brojeva i Ponovljeni zakon)

Pored Tore za vjerski život Jevreja posebno je važan [[Talmud]] (hebrejski: učenje). Talmud je velika vjerska zbirka poslije-biblijskih tumačenja Starog zavjeta, obrednih pravila, pravnih propisa, priča i izreka. Sastoji se iz dva djeladijela: Mišina (tekst učenja) i [[Gemara]] (objašnjenje učenja). Postoje dva Talmuda: Jerusalemski talmud (priređen oko [[450]]. godine) i Babilonski talmud (priređen oko [[500]]. godine).

Za ortodoksnog ŽidovaJevreja obavezan je i veliki broj obrednih propisa i propisa o čistoći i ishrani.

== ŽidovskeJevrejske svete knjige ==

'''Tora''' je, slobodno prevedeno, Zakon. ŽidovstvoJudaizam doživljava Toru kao Božju riječ i kao samu božju pojavnost. Tora, kao osnovna knjiga cijelog židovstvajudaizma, je pravilnik privatnog, društvenog, političkog i vjerskog života ŽidovaJevreja. Ona je i više od toga. Zapravo, to je savršen nacrt svijeta, jer svijet koji je stvoren prema načelima Tore bi trebao biti i uređen prema istim načelima. Sastoji se od petoknjižja: Knjiga nastanka, Knjiga brojeva, Levitski zakoni, Knjiga izlaska i Ponovljeni zakoni.

'''Talmud''' je zbornik cjelokupne usmene predaje koja regulira religiozno-pravne odnose židovskoghebrejskog naroda. Postoje dvije verzije: babilonski Talmud, koji je nastao negdje oko 500. godine, i jerusalemski, koji je nastao stotinjak godina ranije. Oba se sastoje od dva dijela, Mišne i Gemare. Mišna je najraniji sačuvan rabinski tekst o vjerskom zakonu, a Gemara su rabinski komentari Mišne.

[[Sinagoga]] (grčki: skupština, okupljanje) je zgrada u kojoj se obavljaju vjerske aktivnosti u židovstvujudaizmu.

[[Rabin]] (hebrejski: moj učitelj) je židovskihebrejski svećenik, poglavar vjerske općine. Status rabina stiče se dugogodišnjim izučavanjem Biblije i Talmuda.

== ŽidovskiJevrejski praznici ==

== Izrael i odnos ŽidovaJevreja prema vjeri ==

Zemlja koju je Bog obećao Abrahamu (Kanaan) i dao je u vječni posjed kasnije je poznata pod imenom Izrael (Erec Israel). Ona je za sve ŽidoveJevreje od posebnog značenja i u periodima najvećeg raseljavanja i progona njihove misli neprekidno se vraćaju k njoj i svetom gradu [[Jerusalem]]u (Jerušalajim). Tako su nakon dugih godina progonstva ŽidoviJevreja shvatili da će kao vjerska manjina prestati trpjeti samo ako budu ponovo mogli živjeti u svojoj vlastitoj zemlji. Iz tih shvatanja i želja rodio se [[cionizam]], čijom je zaslugom i uspostavljena država Izrael. Godine [[1942]]. cionistički pokret usvaja tzv. Baltimorski program, koji poziva na uspostavu židovskehebrejske države u Britanskom mandatu Palestini. Država Izrael uspostavljena je [[14. maj]]a [[1948]]. odlukom Generalne skupštine ([[UN]]).

Judaizam kao religija i kao pripadnost jednom narodu je nedjeljivo. To je jedinstven identitet ako ŽidovJevrej želi biti i ostati ŽidovJevrej. To i razlikuje židovstvojudaizam bitno od drugih religija. ŽidovJevrej ne može biti član niti jedne druge vjerske zajednice, a da pritom ostane ŽidovJevrej, i niti pripadnici drugih naroda mogu biti židovskehebrejske vjere, oni mogu preobraćenjem postati ŽidoviJevreji i članovi židovskehebrejske vjerske zajednice. Savremeni judaizam dijeli se na tri osnovna smjera: ortodoksni, konzervativni i reformni. Odnos ŽidovaJevreja prema vjeri regulira ''Halaha'', koja je skup vjerskih propisa i pravila koje čine vjerski zakonik. [[Kašrut]] (כשרות) je čuvanje posvećenosti, odnosi se na poštivanje čistoće hrane, ne samo u higijenskom smislu nego i prema propisima o dozvoljenoj i zabranjenoj hrani. [[B'rahot]] (blagoslovi) su važan dio svakodnevnih obreda. Oni su suština judaizma u njegovoj svakodnevnoj primjeni. Slave Stvoritelja svih dobara i time su osnovni motiv judaizma. Ima više vrsta blagoslova, ali svi počinju blagoslovom Božjeg postojanja i djelovanja: ''Baruh, ata Adonai eloheinu meleh ha'olam''... (Blagoslovljen si Ti, Gospodine Bože naš, kralju Svemira...)

Danas na svijetu ima između 15 i 16 miliona pripadnika ove religije. Veliki dio ih živi u [[SAD]]-u, oko pet miliona živi u Izraelu, a ostatak u svim zemljama svijeta (naročito Francuskoj i Rusiji). Njihovi običaji, njihov način života, čak i izgovor hebrejskog jezika mogu se razlikovati, ali ŽidoviJevreji su jedan narod ujedinjen zajedničkim precima; patrijasima Abrahamom, Izakom (Yitzhak) i Jakovom (Jaakov).