Razlika između verzija stranice "Šumadija i zapadna Srbija"

[nepregledana izmjena][pregledana izmjena]
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
Red 84:
 
== Formiranje ==
U julu 2009. godine, skupština Srbije usvojila je zakon kojim je Srbija podeljena na sedam statističkih regiona. Prvobitno je bilo predviđeno da područje statističkog regiona Šumadija i zapadna Srbija čine dva statistička regiona - Zapadni region i Centralni region. Početkom 2010. godine preovladala je ideja o smanjenju broja statističkih regiona, a razlog za to je neravnomernostneravnomjernost u broju stanovnika u regionima na osnovu prvog prijedloga. Prema novom predloguprijedlogu, Srbija se djeli na pet statističkih regiona, a ujednačavanje regiona vrši se spajanjem Zapadnog i Centralnog regiona i Istočnog i Južnog regiona.<ref>{{Cite web|url=http://www.srbija.gov.rs/vesti/vest.php?id=125924|title=Смањење броја статистичких региона кроз измене закона о регионалном развоју|last=|first=|date=|website=srbija.gov.rs|publisher=Vlada Republike Srbije|accessdate=29. 3. 2018}}</ref>
 
== Historija ==
U rimsko doba, ovo područje je prvobitno bilo u sastavu provincija [[Mezija|Mezije]], [[Dalmacija (rimska provincija)|Dalmacije]] i [[Panonija|Panonije]]. Usitnjavanjem provincija i promenom njihovih granica, celokupnocjelokupno područje regiona ulazi u sastav provincije [[Gornja Mezija (rimska provincija)|Gornja Mezija]]. Stanovništvo ove provincije su uglavnom činila [[Kelti|keltska]] i [[Iliri|ilirska]] plemena. Kasnije, podelompodjelom [[Rimsko carstvo|Rimskog carstva]], celacijela oblast je uključena u [[Bizantijsko carstvo|Vizantiju]].
 
Krajem 5. i početkom 6. vekavijeka, na ove prostore se masovno doseljavaju [[Slaveni|slavenska]] plemena. Tokom ranog srednjeg vekavijeka, sjeveroistočnim djelovima ove oblasti su uglavnom dominirale [[Bugarska]] i Vizantija, dok su se jugozapadni djelovi oblasti nalazili u sastavu [[Raška|Raške]]. Na sjeveru regije, u [[Mačva|Mačvi]], širi se [[Ugarska (čvor)|srednjovjekovna ugarska država]], koja na ovom području formira pokrajinu [[Mačvanska banovina]].
 
1282. godine, nakon sabora u [[Deževo|Deževu,]] sjeverni djelovi oblasti ulaze u sastav Srijemske kraljevine, pod vlašću [[Stefan Dragutin|kralja Dragutina]], a sredinom 14. veka, celacijela oblast je u sastavu [[Stefan Dušan|Dušanovog]] srpskog carstva. PoslePoslije propasti [[Srpsko carstvo|Srpskog carstva]], regija postaje središte države [[Nikola Altomanović|Nikole Altomanovića]], a zatim i središte [[Moravska Srbija|Moravske Srbije]] (u 14. vijeku) i [[Srpska despotovina|Srpske despotovine]] (u 15. vijeku).
 
Padom Srpske despotovine (1459. godine) cjelokupno područje regiona dolazi pod [[Osmanlijsko carstvo|tursku]] vlast. U kratkom periodu, između 1718. i 1739. godine, sjeverni deo oblasti ulazi u sastav [[Austro-Ugarska|Austrijske]] [[Kraljevina Srbija|Kraljevine Srbije]]. 1804. godine region postaje središte [[Srpska revolucija|Srpske revolucije]] i [[Pijemont]] moderne Srbije. Prvi srpski ustanak podigao je [[Karađorđe Petrović]] u mjestu [[Orašac (Aranđelovac)|Orašac]] 15. februara 1804. godine, a [[Drugi srpski ustanak]] pod vođstvom [[Miloš Obrenović|Miloša Obrenovića]] podignut je u mjestu [[Takovo]] 24. aprila 1815. godine.