Verzija na dan 25 mart 2018 u 20:38 uredi Aavindraa (razgovor \| doprinosi) 22 edits Replacing superseded 'Henri de Toulouse-Lautrec 027.jpg' with 'Toulouse-Lautrec - Quadrille NGA.jpg (page does not exist)' oznaka: vizualno uređivanje: prebačeno ← Starija izmjena		Verzija na dan 25 mart 2018 u 20:38 uredi poništi Aavindraa (razgovor \| doprinosi) 22 edits typo Novija izmjena →
Red 14: === [[Vincent van Gogh]] === [[Datoteka:Portrait of Dr. Gachet.jpg\|mini\|lijevo\|<center>[[Vincent van Gogh]], ''Portret dr. Gacheta'', 1890., ulje na platnu, [[Pariz]].]] [[Datoteka:SelbstPortrait VG2.jpg\|mini\|desno\|<center>[[Vincent van Gogh]], '''Autoportret''', 1889., ulje na platnu, {{Size\|cm\|65 × \|54 cm}}, Musée d'Orsay, [[Pariz]].]] Život umjetnika '''Vincenta Van Gogha''' (1853.-1890.) postao je dijelom moderne legende o umjetnicima. Sin holandskog propovjednika, bio je jako usamljen, uznemiren čovjek koji nije uspijevao pridobiti bilo kakvu afirmaciju od svijeta – bilo od žena, bilo kao evanđelista u belgijskom rudarskom selu, ili kao umjetnika. Počeo je da se pronalazi tek u svojim 30-tim godinama; a poslije u jednom od svojih povremenih napada ludila se ubio u 37 g. života. Skoro sve slike na kojima počiva njegova slava naslikane su u posljednje tri godine njegovog života na francuskom jugu u [[Arles]]u. ''Portret Dr. Gacheta'' ili njegov ''[[Autoportret]]'' ([[1889.]]) je tipičan u intenzivnim bojama, pojednostavljenim oblicima i vijugavim linijama koje daju dojam duboke uznemirenosti tužnom i razočaranom doktorovom licu. Van Goghova umjetnost je vizionarska umjetnost u kojoj [[suncokret]], stolica, zvjezdano nebo ili more kukuruza sjaju čudnom životnošću iako su viđeni očima čovjeka čiji je um bio zasjenjen više ludilom nego razboritošću. Kao umjetnika, Van Goghova originalnost najviše leži u njegovoj upotrebi boje koju je nanosio u gustim i trzavim potezima kista, nekad tako izrazito da boja stoji na slici kao neki visoki reljef. "[[Kiparstvo\|Kiparski]]" kvalitet slike, na koji je prvi ukazao Van Gogh, biti će kasnije radikalno iskorišten od brojnih umjetnika 20tog vijeka. Red 24: naroda južnih mora. Gauguinova umjetnost nema ništa od Van Goghovog nasilnog izričaja, on slika jedan idealiziran, nestvaran i poetski svijet koji nazivamo "[[simbolizam]]". [[Datoteka:Paul Gauguin 091.jpg\|mini\|desno\|250px\|<center>[[Paul Gauguin]], ''Nevermore (Nikad više)'', 1897., ulje na platnu, {{Size\|cm\|50 × \|116 cm}}, [[London]].]] Npr. njegova slika ''Vizija poslije mise'' (1888) predstavlja seoske žene na istoj plohi s vizijom anđela koji se bori s Jakovom, sve pojednostavljeno i plošno. Želio je uhvatiti jednostavnu, direktnu vjeru tih jednostavnih ljudi, dok su mu boje jake i nestvarne te simboliziraju viziju. Njegove žene sa [[Tahiti]]ja su enigmatske figure, plošno prikazane i definirane tamnim obrisima. Gauguin je volio nataknuti kako njegove slike nose duboke istine o životu, obično im davajući uzbudljive nazive. ''Nikad više'' je djelomično književni refren kojeg krešti [[gavran]] u pjesmi [[Edgar Allan Poe\|Edgara Allana Poa]] ističući krajnju odvojenost od mrtve ljubavi. Gauguin je čak stavio vranu u sliku. On je bio i dekorativniji umjetnik od svojih prethodnika. Znao je ispuniti plohe raznim biljkama tvoreći uzorke linija tvoreći prijelaze od ženskog tijela do okoline. Na slici ''Nikad više'' ili ''Odakle dolazimo? Šta smo? Gdje idemo?'' (1897.) sve je ovo čarobno uklopljeno. Dekoracije samo ističu našu nelagodnu svjesnost bolesti djevojke, a bliski zidovi i likovi koji su se spojili s pozadinom stvaraju tešku atmosferu tihih tajni. Red 30: === [[Paul Cézanne]] === [[Datoteka:Paul Cézanne 024.jpg\|mini\|lijevo\|250px\|<center>[[Paul Cézanne]], ''Mali most, Mennecy'', 1880., ulje na platnu, {{Size\|cm\|59 × \|72 cm}}, Sammlung Molyneux, [[Pariz]].]] '''Paul Cézanne''' (1839.-1906.) je kao i Seurat, Van Gogh i Gauguin počeo kao [[Impresionizam\|Impresionist]]. U 1870tim on je usvojio impresionističke tehnike i izlagao je s njima, ali postao je nezadovoljan načinom na koji su impresionisti u svojim slikama razlagali čvrste predmete jakim svjetlima. Vratio je se da živi u svoj rodni [[Aix]], i u 1880tim razvio revolucionarni pristup slikanju koji je bio neprepoznat sve do nekoliko godina prije njegove smrti [[1906]]. g. U slikama kao što je ''Mali most, Mennecy'' zadržao je svijetle boje impresionističke palete ali ih koristi da istakne čvrstoću stvari. Odrazi u vodi su podjednako čvrsti kao drveće ili sam most. Oslikani su jasnim potezima koji pojačavaju konkretnu stvarnost površine i forme slike, ne stvarajući nikakvu iluziju. Cézanne polazi od prirode stvari, a ne od utiska o stvarima (kao impresionisti). Suština njegovog pristupa prirodi je u tome da je sve u prirodi oblikovano prema geometrijskim tijelima – [[stožac\|stošcu]], [[lopta\|lopti]] i [[valjak\|valjku]]. Ovo nije dekorativnost [[ekspresionizam\|ekspresionizma]], nego otkriće strukture stvari. Više od bilo kojeg umjetnika, Cézanne će utjecati na rad umjetnika ranog 20. v. Red 50: Slika:Camera da Letto Vincent van Gogh.jpg\|<center>[[Vincent van Gogh]], ''Soba u Arlesu'', 1889., ulje na platnu, 72x90 cm, [[Pariz]]. Slika:VanGogh-starry night.jpg\|<center>Vincent van Gogh, ''[[Zvjezdana noć]]'', 1889., ulje na platnu, [[Pariz]]. Slika:Paul Gauguin 142.jpg\|<center>[[Paul Gauguin]], ''[[Odakle dolazimo? Tko smo? Kamo idemo?]]'', 1897., ulje na platnu, {{Size\|cm\|29,.2 × \|60 cm}}, privatna. Slika:Paul Cézanne 222.jpg\|<center>Paul Cézanne, ''Kartaši''', ulje na platnu, 1892.-1893., 97x130 cm, privatna. Slika:Paul Cézanne 108.jpg\|<center>Paul Cézanne, ''Planina Sainte-Victoire'', 1904., ulje na platnu, {{Size\|cm\|70 × \|92 cm}}, [[Philadelphia]]. Slika:Henri de Toulouse-Lautrec 019.jpg\|<center>[[Henri de Toulouse-Lautrec]], ''Divan Japonais'', 1892.-1893., litografski plakat, {{Size\|cm\|80,.8 × \|60,.8 cm}}, u privatnom vlasništvu. Slika:Henri de Toulouse-Lautrec 001.jpg\|<center>Henri de Toulouse-Lautrec, ''[[Ispijači absinta]]'', 1891., ulje na platnu, {{Size\|cm\|53,.5 × \|68 cm}}, [[Boston]]. Slika:Toulouse-Lautrec - Quadrille NGA.jpg ~~(page does not exist)~~\|<center>Henri de Toulouse-Lautrec, ''Kvadrila u Moulin Rougeu'', 1892., ulje na kartonu, {{Size\|cm\|80 × \|60,.5 cm}}, [[Washington]] (D.C.). Slika:Henri Rousseau 005.jpg\|<center>[[Henri Rousseau]], ''San'', 1910., ulje na platnu, 205x299 cm, MOMA, [[New York]]. Slika:Redon.cyclops.jpg\|<center>[[Odilon Redon]], ''[[Kiklop]]'', ulje na platnu.

Razlika između verzija stranice "Postimpresionizam"