Verzija na dan 19 januar 2016 u 12:39 uredi Palapa (razgovor \| doprinosi) Urednici, Administratori interfejsa, Administratori 43.969 edits No edit summary ← Starija izmjena		Verzija na dan 12 februar 2018 u 18:01 uredi poništi 46.35.152.100 (razgovor) sve oznaka: vizualno uređivanje Novija izmjena →
Red 1: {{Nedostaju izvori}} [[Datoteka:Gulf Offshore Platform.jpg\|mini\|200px\|Naftna platforma]] '''Nafta''', kao vrsta [[fosilna goriva\|fo]] '''Nafta''', kao vrsta [[fosilna goriva\|fosilnog goriva]], je tamna i viskozna [[tekućina]] koja se obično pronalazi ispod površine [[Zemlja (planeta)\|Zemlje]] ili [[more\|morskog]] dna. To je vrlo složena smjesa različitih spojeva, pretežno [[Ugljikovodici\|ugljikovodika]] [[alkani\|alkanskog]], [[cikloalkani\|cikloalkanskog]] i [[aromatski ugljikovodici\|aromatskog]] reda čiji se sastav mijenja od nalazišta do nalazišta. Nagla potrošnja naftnih derivata je ubrzala razvoj metoda prerade nafte (frakciona [[destilacija]], [[kreking]], itd.). Danas nafta predstavlja sirovinu za proizvodnju pogonskog goriva [[motor]]a, a također i kao sirovina u hemijskoj industriji. Hemijskom preradom nafte dobija se niz produkata koji se koriste u drugim oblastima industrije (sirovine za proizvodnju boja i lakova, rastvarači, itd.). Ova oblast se naziva [[petrohemijska industrija]]. ~~== Porijeklo nafte ==~~ Od mnoštva teorija koje su se bavile porijeklom nafte, izdvajaju se dvije grupe teorija: biogena i nebiogena teorija. Prema biogenoj teoriji se smatra da je nafta nastala razgradnjom [[biljke\|biljnih]] i [[životinje\|životinjskih]] organizama u anaerobnim uslovima. Prema nebiogenoj teoriji, nafta je nastala od anorganskih spojeva [[ugljik]]a u Zemljinom plaštu ([[metan]], elementarni [[ugljik]], [[ugljik dioksid]], [[karbonat]]i). Smatra se da su od ovih spojeva nebiogenim putem nastali ugljikovodici, koji napuštaju plašt i dolaze do površine ili se skupljaju kao rezervoari.

Razlika između verzija stranice "Nafta"