Razlika između verzija stranice "Vandali"
| [pregledana izmjena] | [pregledana izmjena] |
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
No edit summary |
mNo edit summary |
||
Red 1:
{{Nedostaju izvori}}
[[Datoteka:Vandal alan kingdom 526.png|mini
[[Datoteka:Heinrich_Leutemann,_Plünderung_Roms_durch_die_Vandalen_(c._1860–1880).jpg|mini|Vandali pljačkaju Rim (slikar [[Heinrich Leutemann]])]]
'''Vandali''' su istočno [[Germani|germansko]] pleme koje je ušlo u kasno [[Rimsko carstvo]] tokom [[5. vijek]]a. Vjeruje se da su Vandali dobili svoje ime po imenu regije [[Andaluzija]], koja se orginalno zvala ''Vandalusia'', kasnije [[Arapi|arapska]] ''Al-Andalus'', na jugu [[Španija|Španije]], gdje su se privremeno naselili prije nego su nastavili svoj put prema [[Afrika|Africi]].
Red 7:
== Porijeklo ==
Vandali su prvo povezani sa Przeworsk kulturom u [[19. vijek]]u. Kontroverze okružuju potencijalnu vezu između Vandala i drugog, vjerovatno, germanskog plemena Lugii (Lyger, Lugieri ili Lygiansi). Neki akademici vjeruju da je Lugii bilo prvobitno ime Vandala, ili da su Vandali bili član Lugijanske federacije.
Line 13 ⟶ 12:
== Historija ==
Vandali su bili podjeljeni na dva plemena, Silingi i Hasdingi. U vrijeme Marcomanni rata (
Prema Jordanesovoj "Historiji Gotha", Hasdingi su se suprotstavili Gothima u doba [[Konstantin Veliki|Konstantina Velikog]]. U to doba Vandali su živjeli u zemljama u koje su se kasnije nastanili [[Gepidi]], gdje su bili okruženi sa istoka od strane Gota, sa zapada od Marcomana, sa sjevera od Hermandura i sa juga od Histera. Vandale je napao Gothski kralj Geberic i njihov kralj Visimar je ubijen. Vandali su onda migrirali u [[Panonija|Panoniju]], gdje im je kasnije Konstantin Veliki (oko 330.) poklonio zemlju na desnoj obali Dunava, gdje su živjeli sljedećih šesdeset godina.▼
▲Vandali su bili podjeljeni na dva plemena, Silingi i Hasdingi. U vrijeme Marcomanni rata (166-181), Silingi su živjeli u području koje se vijekovima zvalo Magna Germania, danas [[Silesia]]. U 2. vijeku, Hasdingi koje su vodili kraljevi Raus i Rapt (ili Rhaus i Raptus) su krenuli prema jugu i prvo su napali rimljane na području donjeg [[Dunav]]a, otprilike [[271]] godine. Rimski Imperator [[Aurelian]] je bio obavezan da zaštiti srednji tok Dunava od njih. Pomirili su se i naselili se u zapadnoj Daciji (Romanija) i Rimskoj Mađarskoj.
400 godine, moguće zbog Hunskih napada, Vandali su zajedno sa svojim saveznicima (Sarmantianskim Alanima i Germanskim Suebianima), počeli da se kreću prema zapadu pod vodstvom kralja Godigisela. Neki Silingi su im se kasnije pridružili. Otprilike u to vrijeme Hasdingi su pokršteni. Putem kralja Valena (
▲Prema Jordanesovoj "Historiji Gotha", Hasdingi su se suprotstavili Gothima u doba [[Konstantin Veliki|Konstantina Velikog]]. U to doba Vandali su živjeli u zemljama u koje su se kasnije nastanili [[Gepidi]], gdje su bili okruženi sa istoka od strane Gota, sa zapada od Marcomana, sa sjevera od Hermandura i sa juga od Histera. Vandale je napao Gothski kralj Geberic i njihov kralj Visimar je ubijen. Vandali su onda migrirali u [[Panonija|Panoniju]], gdje im je kasnije Konstantin Veliki (oko 330.) poklonio zemlju na desnoj obali Dunava, gdje su živjeli sljedećih šesdeset godina.
== Vanjski linkovi ==
▲400 godine, moguće zbog Hunskih napada, Vandali su zajedno sa svojim saveznicima (Sarmantianskim Alanima i Germanskim Suebianima), počeli da se kreću prema zapadu pod vodstvom kralja Godigisela. Neki Silingi su im se kasnije pridružili. Otprilike u to vrijeme Hasdingi su pokršteni. Putem kralja Valena (364-378) vandali su prihvatili, kao i mnogi Goti ranije, [[arianizam]], vjerovanje koje je bilo u suprotnosti glavnini vjerovanja Trojnog [[Kršćanstvo|Kršćanstva]] u Rimskom Carstvu, koje je kasnije preraslo u [[Katolicizam]] i Istočno [[Pravoslavlje]], bilo je i nekoliko razbacanih pravoslavnih Vandala, među kojima je i bio general Stilicho, ministar Kraljevstva Honorius.
* {{
[[Kategorija:Germanski narodi]]
| |||