Razlika između verzija stranice "Njemačka"

[pregledana izmjena][pregledana izmjena]
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
mNo edit summary
mNo edit summary
Red 1:
{{Wiki članak}}
{{Infokutija država
| zvanično_ime = Savezna Republika Njemačka
Line 369 ⟶ 368:
{{glavni|Stanovništvo Njemačke|Nijemci}}
[[Datoteka:20130906 Volleyball EM 2013 by Olaf Kosinsky (1 von 1).jpg|thumb|270px|[[Nijemci]] ]]
Sa stanovništvom od 80.200.000 ljudi prema popisu stanovništva iz [[2011.]] godine, <ref name="File 2013">[https://www.destatis.de/DE/PresseService/Presse/Pressekonferenzen/2013/Zensus2011/bevoelkerung_zensus2011.pdf?__blob=publicationFile ''Zensus 2011: Bevölkerung am 9. Mai 2011'']. Retrieved 1. 6. 2013.</ref> Njemačka je najnaseljenija država [[EU|Evropske unije]], na europskomevropskom kontinentu je druga najnaseljenija zemlja, poslije [[Rusija|Rusije]], te [[Spisak država po stanovništvu|16. najmnogoljudnija zemlja u svijetu.]] Gustoća naseljenosti iznosi 225 stanovnika po kilometru kvadratnom.<ref>{{cite web|url=https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/rankorder/2119rank.html?countryName=Lebanon&countryCode=le&regionCode=me&rank=126 |title=Country Comparison :: Population |publisher=CIA |accessdate=26. 6. 2011}}</ref> Životni vijek prosječnog Nijemca iznosi 80,19 godina (77,93 godine muškarci, a žene 82,58 godina). Stopa fertiliteta iznosi 1.41 rođene djece u odnosu na žene (procjene iz 2011.) ili 8,33 živo rođene djece na 1000 stanovnika, te je jedna od najnižih u svijetu. Od [[1970.]] u Njemačkoj stopa mortaliteta kontinuirano premašuje stopu nataliteta.<ref>{{cite web | title = Demographic Transition Model | publisher=Barcelona Field Studies Centre | date = 27. 9. 2009 | url = http://geographyfieldwork.com/DemographicTransition.htm | accessdate =28. 3. 2011}}</ref>
 
Međutim, Njemačka je svjedok povećanja stope nataliteta i migracijske stope od [[2010.]]<ref>{{cite web|url=http://www.thelocal.de/society/20101229-32091.html#.UXUZKEpTv3N|title=Birth rate on the rise in Germany|work=The Local|accessdate=28. 9. 2014}}</ref> Dolazi do povećanja broja obrazovanih imigranata.<ref>{{cite web|url=http://www.spiegel.de/international/germany/elite-young-immigrants-could-provide-future-stability-for-german-economy-a-885647.html|title=The New Guest Workers: A German Dream for Crisis Refugees|date=28. 2. 2013|work=Spiegel Online|accessdate=28. 9. 2014}}</ref><ref>{{cite web|url=http://www.dw.de/more-skilled-immigrants-find-work-in-germany/a-16696339|title=More skilled immigrants find work in Germany|work=Deutsche Welle|accessdate=28. 9. 2014}}</ref> Većina imigranata dolazi iz južne i istočne EuropeEvrope, te se naseljavaju u urbanim područjima.<ref>{{cite web|url=http://www.dw.de/german-population-rises-thanks-to-immigration/a-16525083|title=German population rises thanks to immigration|work=Deutsche Welle|accessdate=28. 9. 2014}}</ref>
 
Četiri veće grupe naroda imaju status nacionalnih manjina, a to su: [[Danci]], [[Frizijci]], [[Romi]], [[Sinti]] i [[Lužički Srbi]].<ref name="BMI 2010">{{cite web| date =1. 5. 2010 | title = National Minorities in Germany| url = http://www.bmi.bund.de/SharedDocs/Downloads/EN/Broschueren/2010/nat_minderheiten.pdf?__blob=publicationFile | format = PDF | others = | publisher = [[Federal Ministry of the Interior (Germany)]] |pages= | id = Article number: BMI10010 | accessdate = 23. 6. 2014 }}</ref> Dancska manjina (oko 50.000) pretežno nastanjuje područje pokrajine [[Schleswig-Holstein]]<ref name="BMI 2010"/>. Istočni i sjeverni Frizijci pretežno naseljavaju zapadnu obalu Schleswig-Holsteina, te oblast [[Donja Saksonija|Donje Saksonije]]. Lužički Srbi, [[Slaveni|slavenski narod]] (oko 60.000), pretežno naseljavaju područje Lužica.
Line 403 ⟶ 402:
{{glavni|Njemački jezik}}
[[Datoteka:Knowledge of German EU map.svg|thumb|Poznavanje Njemačkog jezika u zemljama EU.]]
[[Njemački jezik]] je službeni i jezik s najviše govornika u Njemačkoj, te predstavlja jedan od 24 službena jezika u [[EU|EuropskojEvropskoj Unijiuniji]]<ref>{{cite web |url=http://ec.europa.eu/languages/policy/linguistic-diversity/official-languages-eu_en.htm |title=Official Languages |author=European Commission |accessdate=29. 7. 2014}}</ref> i jedan od tri službena jezika u [[Evropska komisija|Evropskoj komisiji]]. Njemački je najgovoreniji jezik u [[EU|EuropskojEvropskoj Unijiuniji]] s oko 100 miliona govornika.<ref name="Marten">{{cite book |editor1-first= Thomas|editor1-last= Marten|editor2-first= Fritz Joachim|editor2-last= Sauer|title= Länderkunde – Deutschland, Österreich, Schweiz und Liechtenstein im Querschnitt|trans_title= Regional Geography – An Overview of Germany, Austria, Switzerland and Liechtenstein|year= 2005|publisher= Inform-Verlag|language= de|isbn= 3-9805843-1-3|page= 7}}</ref>
 
Priznati jezici manjina u Njemačkoj su: [[Danski jezik|danski]], [[Niski njemački jezik|niski njemački]], [[Lužičkosrpski jezici|lužičkosrpski]], [[Romski jezik|romski]], [[Frizijski jezici|frizijski]] koji su službeno zaštićeni [[Evropska povelja o regionalnim ili manjinskim jezicima|Evropskom poveljom o regionalnim ili manjinskim jezicima]]. Jezici doseljenika koji se najviše govore su: [[Turski jezik|turski]], [[Kurdski jezik|kurdski]], [[Poljski jezik|poljski]], [[Južnoslavenski jezici|južnoslavenski jezici]] te [[Ruski jezik|ruski]]. 67% građana Njemačke trdi da može komunicirati na barem jednom stranom jeziku, a 27% grđana na najmanje dva strana jezika, izuzev materinjeg jezika.<ref name="Eurobarometer Languages">{{cite web|title=Special Eurobarometer 243: Europeans and their Languages (Survey)|publisher=[[Europa (web portal)]] |author=[[European Commission]]|year=2006|url=http://ec.europa.eu/public_opinion/archives/ebs/ebs_243_en.pdf| accessdate=28. 3. 2011}}<br />{{cite web|title=Special Eurobarometer 243: Europeans and their Languages (Executive Summary)|publisher=[[Europa (web portal)]] |author=[[European Commission]]|year=2006|url=http://ec.europa.eu/public_opinion/archives/ebs/ebs_243_sum_en.pdf |accessdate=28. 3. 2011}}</ref>
Line 564 ⟶ 563:
{{NATO}}
{{Vijeće Evrope}}
 
{{Wiki članak}}
 
[[Kategorija:Države članice NATO-a]]