Razlika između verzija stranice "Organski spoj"
[pregledana izmjena] | [pregledana izmjena] |
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
podmetanje |
No edit summary |
||
Red 1:
{{Preuređivanje}}{{Čišćenje}}{{Tačnost}}
[[
'''
== Historija==
Naziv organski potiče iz 19. stoljeća.
Vjerovalo se da samo živi sistemi mogu napraviti organske spojeve, a "mrtvi" (kao što su [[mineral]]i
== Oblici==
▲[[File:Acetaldehyd 8150.JPG|thumb|300px|Model različitih jedinjenja]]
Jedan od načina prikazivanja [[molekula]] je crtanjem strukturne formule. Jer molekuli mogu imati komplikovane strukture, zbog čega su dogovoreni načina pokazivanja jednostavnim jezikom. Jedan od načina je korištenje liniju dijagrama. Svaki atom je pokazan slovom, a linija povezuje svaki atom sa kojim je postoji [[kovalentna veza]]. Jedna linija znači jednostruku vezu, dvije linije dvostruku
Pošto postoji u bezbroj mogućih organskih spojeva, potrebno im dati jedinstveno ime za svakog od njih. [[IUPAC|Međunarodna unija za čistu i primijenjenu hemiju]] ili [[IUPAC]], napravila je odgovarajući sistem. Iako IUPAC ime čini svaki mogući molekula jedinstven, imena su često duga i komplicirana, tako da u svakodnevnom životu, služe ''trivijalna'' imena – nezvanična, ali široko prihvaćena imena, kao što su trivijalno imena [[Paracetamol ]], Tylenol, i Acetaminophen, kojia se koriste za spoj čije IUPAC ime je '' N- (4-hidroksifenil) [[acetamid]] ''. Neka od tih trivijalnih imena su [[zaštitni znak]] proizvođača.
▲Jedan od načina prikazivanja [[molekula]] je crtanjem strukturne formule. Jer molekuli mogu imati komplikovane strukture, zbog čega su dogovoreni načina pokazivanja jednostavnim jezikom. Jedan od načina je korištenje liniju dijagrama. Svaki atom je pokazan slovom, a linija povezuje svaki atom sa kojim je postoji [[kovalentna veza]]. Jedna linija znači jednostruku vezu, dvije linije dvostruku i tako dalje.<ref>Bugg T. (1997): An introduction to enzyme and coenzyme chemistry. Blackwell Science, Oxford, ISBN 0-86542-793-3}}</ref><ref>Hall J. E., Guyton A. C. (2006): Textbook of medical physiology, 11th edition. Elsevier Saunders, St. Louis, Mo, ISBN 0-7216-0240-1.</ref><ref>Međedović S., Maslić E., Hadžiselimović R. (2000): Biologija 2. Svjetlost, Sarajevo, ISBN 9958-10-222-6.</ref><ref>Lindhorst T. (2007): Essentials of carbohydrate chemistry and biochemistry. Wiley-VCH, 3527315284.</ref><ref>Robyt F. (1997): Essentials of carbohydrate chemistry. Springer, ISBN 0387949518.</ref>
▲Pošto postoji u bezbroj mogućih organskih spojeva, potrebno im dati jedinstveno ime za svakog od njih. [[IUPAC|Međunarodna unija za čistu i primijenjenu hemiju]] ili [[IUPAC]], napravila je odgovarajući sistem. Iako IUPAC ime čini svaki mogući molekula jedinstven, imena su često duga i komplicirana, tako da u svakodnevnom životu, služe ''trivijalna'' imena – nezvanična, ali široko prihvaćena imena, kao što su trivijalno imena [[Paracetamol ]], Tylenol, i Acetaminophen, kojia se koriste za spoj čije IUPAC ime je '' N- (4-hidroksifenil) [[acetamid]] ''. Neka od tih trivijalnih imena su [[zaštitni znak]] proizvođača.
===Prirodni spojevi===
Prirodni spojevi su oni koje sintetiziraju biljke ili životinje. Mogu se također spravljati i u laboratoriji, ali su mnogi od njih uzeti iz prirode, jer je lakše i jeftinije raditi na taj način. Uobičajena prirodna jedinjenja su:
Line 22 ⟶ 23:
*mnogi [[antibiotik|antibiotici]] poput [[penicilin]]a i [[amoksicilin]]a.<ref>Laidler K. J. (1978): Physical chemistry with biological applications. Benjamin/Cummings, Menlo Park, ISBN 0-8053-5680-0.</ref><ref>Lindhorst T. K. (2007): Essentials of carbohydrate chemistry and biochemistry. Wiley-VCH, ISBN 3527315284.</ref><ref>Hunter G. K. (2000): Vital Forces. The discovery of the molecular basis of life. Academic Press, London 2000, ISBN 0-12-361811-8.</ref>
===
Sintetski jedinjenja su ona koja proizvode ljudi. Ponekad se to se radi tako što se neka prirodna [[molekula]] promjeni u malom obimu, kao što je izrada [[glicerin | glicerina]] od biljnih ulja. Ostali spojevi se sintetiziraju u dugim, kompliciranim reakcijama sa mnogo koraka. [[Plastika|Plastike]] su ponekad uglavnom prirodne, a druge vrste su antropogeni [[proizvod]]i.
== Struktura==
Budući da se
* [[Masena spektrometrija]],
* [[Difrakcija]] [[X-zraci|X-zraka]],
Line 32 ⟶ 33:
* [[IC]] [[spektroskopija]].
==Reference==
{{
== Vanjski linkovi ==
* [http://homework.chem.uic.edu/NEXT.HTM Organic chemistry online]
[[Kategorija:Organski spojevi|*]]
|