Razlika između verzija stranice "Alojz Benac"

[nepregledana izmjena][nepregledana izmjena]
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
Red 23:
Klasičnu filologiju i arheologiju diplomirao u [[Beograd]]u ([[1937]].), doktorirao u [[Ljubljana|Ljubljani]] (1951.). Radio je u [[Zemaljski muzej|Zemaljskome muzeju BiH]] [[1947]].-[[1967|67]]. ([[1957]].-[[1967|67]]. direktor). Na Filozofskom fakultetu u Sarajevu bio je profesor arheologije i historije staroga vijeka (1968.-78.).
 
Utemeljitelj je i prvi direktor Centra za balkanološka ispitivanja [[ANUBiH]]-a. Istraživao prahistorijska razdoblja, posebice zapadnoga područja [[Balkan]]a. Izveo je niz sistemskih arheoloških istraživanja: Arnautovići ([[Visoko]]), Crvena Stijena ([[BilećaCrna Gora]]), Gradić u Matićima, Gradina i Mujevine u Alihodžama ([[Travnik]]), Hrustovača u Hrustovu ([[Sanski Most]]), Lisičići ([[Konjic]]), Nebo u Brajkovićima (Travnik), Obre I. i II. ([[Kakanj]]), Pivnica ([[Odžak]]), Zecovi ([[Prijedor]]), Zelena pećina u Blagaju ([[Mostar]]) i dr. Istraživao gradine, tumule, prahistorijsku hronologiju, etnogenezu i kulturu Ilira. Proučavao je i [[Stećak|stećke]]. Pokrenuo je sistemska istraživanja prethistorijskih gradina, nekropola sa stećcima i arheološke karte Bosne i Hercegovine. Organizirao je šest tematskih naučnih skupova iz paleobalkanistike. Pokrenuo petosveščanu sintezu "Prahistorija jugoslavenskih zemalja " ([[1979]].-[[1986|86]].).
 
Od 1967. redoviti član [[ANUBiH]]-a, dopisni član [[JAZU]]/[[HAZU]], [[SANU]], [[SAZU]] te član niza međunarodnih naučnih institucija.