Wikipedia

Razlika između verzija stranice "Vrbanja (rijeka)"

Pregled historije
[pregledana izmjena][pregledana izmjena]
← Starija izmjenaNovija izmjena →
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
VizualnoWikitekst
No edit summary
No edit summary
Red 1:
{{Infokutija rijeka
| ime = Vrbanja
| slika = Vrbanja-Siprage z.JPG
| opis_slike = Vrbanja u [[Šiprage|Šipragama]] ljeti
| dužina = 85
Red 15:
| plovnost = nije plovna
}}
'''Vrbanja''' je [[rijeka (vodotok)|rijeka]] u zapadnom dijelu [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]]; uz [[Ugar]], najveća desna pritoka [[Vrbas]]a.<ref>Bertić I., Ur. (1987): Veliki geografski atlas Jugoslavije. SNL, Zagreb.</ref><ref>Mučibabić B., Ur. (1998: Geografski atlas Bosne i Hercegovine. Geodetski zavod BiH, Sarajevo.</ref> Njen sliv obuhvata površinu od oko 791 km² i ima značajan hidropotencijal. Njena dužina se različito interpretira: od 84 km.<ref>Bihalji-Merin O. et al., Ur. (1968): Mala enciklopedija Prosveta - Opšta enciklopedija, drugo izdanje (A-LJ), Prosveta, Beograd.</ref> do čak 95,4 km<ref>Statistički godišnjak Republike Srpske, 2013: Genografski i meteorološki (nа bosanski) (PDF). Republički zavod za statistiku RS, Pristupljeno 18. 1. 2013.</ref>▼
[[Datoteka:Usce Crkvenice u Vrbanju.JPG|mini|desno|Vrbanja (lijevo) na ušću Crkvenice]]
[[Datoteka:Vrbanja-Obodnik.jpg|mini|Vrbanja u [[Obodnik]]u]]
[[Datoteka:Vrbanja z.JPG|mini|Vrbanja u [[Čelinac|Čelincu]] zimi.]]
▲'''Vrbanja''' je [[rijeka (vodotok)|rijeka]] u zapadnom dijelu [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]]; uz [[Ugar]], najveća desna pritoka [[Vrbas]]a.<ref>Bertić I., Ur. (1987): Veliki geografski atlas Jugoslavije. SNL, Zagreb.</ref><ref>Mučibabić B., Ur. (1998: Geografski atlas Bosne i Hercegovine. Geodetski zavod BiH, Sarajevo.</ref> Njen sliv obuhvata površinu od oko 791 km² i ima značajan hidropotencijal. Njena dužina se različito interpretira: od 84 km.<ref>Bihalji-Merin O. et al., Ur. (1968): Mala enciklopedija Prosveta - Opšta enciklopedija, drugo izdanje (A-LJ), Prosveta, Beograd.</ref> do čak 95,4 km<ref>Statistički godišnjak Republike Srpske, 2013: Genografski i meteorološki (nа bosanski) (PDF). Republički zavod za statistiku RS, Pristupljeno 18. 1. 2013.</ref>
Procijenjeno je da srednji godišnji proticaj na ušću iznosi 16,8 m<sup>3</sup>/s, a ukupni energetski kapacitet toka 310,9 GWh godišnje.<ref>http://www.ers.ba/stara/hekrupa.htm.</ref>
 
Vrbanja izvire na planini [[Vlašić]], uzvodno od sela Pilipovina (na visini od 1530 metara), u rejonu Prelivode – razvođu sa rijekama [[Ugar]], [[Ilomska]] i [[Bila]]. To razvođe je u radijusu (samo) oko 2,5 km. Nalazi se na prijevoju je između [[Vlašić]]a (vrh 1933 m n/v) i [[Meokrnje|Meokrnja]] (vrh 1425 m n/v). Tu se razdvajaju slivovi Vrbanje, [[Ugar|Ugra]] i [[Lašva (rijeka)|Lašve]], (tj. [[Vrbas (rijeka)|Vrbasa]], na jugozapadu) i [[Usora|Usore]] (tj. [[Bosna (rijeka)|Bosne]], na sjeveroistoku).<ref>Spahić M. et al. (2000): Bosna i Hercegovina (1:250.000). Izdavačko preduzeće „Sejtarija“, Sarajevo.</ref>.
 
[[Datoteka:Vrbanja- tuleška.jpg|thumb|250px|left|Vrbanja kod Tuleške ćuprije]]
Vrbanja protiče kroz [[Kruševo Brdo]], [[Šiprage]], [[Obodnik]], [[Vrbanjci|Vrbanjce]], [[Kotor-Varoš]], [[Zabrđe (Kotor-Varoš)|Zabrđe]], [[Čelinac]] i naselje [[Vrbanja]] pri ušću u [[Banjaluka|Banjaluci]].<ref>[http://www.panoramio.com/photo/13030799]</ref> Ulijeva se u Vrbas, uz prigradsko naselje Česma kod Banja Luke, na visini koja je za 1356 metara niža od izvora.
 
Prima mnoge pritoke sa planina [[Vlašić]] (izvorišni potoci i one do Šipraga), [[Čemernica (planina)|Čemernica]] i Skatavica (do Kotor-Varoši), s lijeve strane, te sa [[Očauš]]a, [[Borja]] i [[Uzlomac|Uzlomca]], s desne. S desne strane u Vrbanju se ulijevaju [[Bobovica (rijeka)|Bobovica]]/Kruševica, Sapača potok, [[Trnovac (Vrbanja)|Trnovac]], [[Crkvenica]], Stopánski, Ulički, Maljevska rijeka, [[Kruševica]], [[Jezerka]], [[Bosanka (rijeka)|Bosanka]], Jelovac, Smrdelj, Uzlomački potok, Svinjara, [[Crna rijeka]] i [[Jošavka (rijeka)|Jošavka]], a s lijeve: [[Čudnić]], Kovačevića potok, Crepovski potok, Tuleški potok, [[Ćorkovac]], [[Demićka]], [[Sadika]], [[Grabovička rijeka]], [[Duboka]], [[Vigošća]]/Vigošta, [[Cvrcka]], Dubokovac, [[Jakotina (rijeka)|Jakotina]], Marića potok, Bijeli potok i Tovladićki potok.
 
[[Austro-ugarska|Austrougarske]] vlasti su tokom [[I svjetski rat|I svjetskog rata]] u slivu Vrbanje izgradile širu mrežu šumskih uskotračnih pruga. Primarna namjena pruga je bila da, uz posredovanje Zemaljske vlade u [[BiH]], intenzivira eksploataciju [[šuma|šumskog]] blaga i ostalih [[priroda|prirodnih]] resursa.<ref>http://www.zeljeznice.net/forum/index.php?/topic/5460-umska-pruga-banja-luka-kotor-varo-maslovare/</ref> Pruga je dolazila iz Kotor-Varoši, a na području Šipraga se račvala u nekoliko pravaca. Uzvodno je vodila preko [[Bobovica (rijeka)|Bobovice]] do "Čekrka", a zatim – nakon transporta lokomotive, pomoću čekrka (u klancu između Šepirica i Jasena) – do Riječica (1300 m n/v)<ref>Vojnogeografski institut, Izd. (1955): Travnik (List karte 1:100.000, Izohipse na 20 m). Vojnogeografski institut, Beograd.</ref><ref>Vojnogeografski institut, Izd. (1955): Prnjavor (List karte 1:100.000, Izohipse na 20 m). Vojnogeografski institut, Beograd.</ref><ref>Vojnogeografski institut, Izd. (1955): Banja Luka (List karte 1:100.000, Izohipse na 20 m). Vojnogeografski institut, Beograd.</ref>
 
Dolinom Vrbanje danas vodi regionalna cesta Banja Luka – Kotor-Varoš – [[Maslovare]], za [[Teslić]] i [[Doboj]], sa priključkom za [[Šiprage]] i [[Kruševo Brdo]] (u [[Obodnik]]u). Od Banja Luke do Čelinca je i dio željezničke pruge Banja Luka – [[Doboj]] – [[Sarajevo]] – [[Mostar]] – [[Ploče]].
 
 
== Također pogledajte ==
* [[Šiprage]]
* [[Vrbanjci]]
* [[Kotor-Varoš]]
* [[Zabrđe (Kotor-Varoš)|Zabrđe]]
* [[Čelinac]]
* [[Vrbanja (Banja Luka)|Vrbanja]]
* [[Banja Luka]]
 
== Reference ==
Preuzeto iz "https://bs.wikipedia.org/wiki/Vrbanja_(rijeka)"