Razlika između verzija stranice "Razgovor:Armenski genocid"
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
Red 28:
:: Ako ja u gornjem tekstu nisam naveo ubijanje, ne znači da oko 1.000.000 Ermenaca nije ubijeno. Vjerovatno {{Spomeni|Munja}}, nisi dovoljno informisan, pa je taj odgovor poveden time. U svakom je slučaju ovaj događaj genocid, tako da je rasprava o tome suvišna. Drugo: Nisu mi jasne rečenice u kojima se neodređenim imenicama (ovi, oni...) deklariše neka grupa ljudi. Kultura govora na diskusiji jedne nezavisne platforme kao što je wiki, podrazumjeva transparetno definisanje sugovornika, te izbjegavanje nekog paušaliziranja, kojima su skloni mediji, politički krugovi na prostorima gdje živiš. Definisanje nekoga kao "oni", ili "mi" ima za osnovu rasizam, šovinizam. netrpeljivost, isključivosti i netoleranciju. A tu smo već u vodama, u koje ne ulazim niti u diskusiju na tom nivou, a kamoli u raspravu o tome da li je progon, ubistvo, otimanje imovine genocid ili ne. Pogotovo kada se radi o zemlji u kojoj se danas na sličan način progone Asirci (pripadnici sirijsko-ortodoksne crkve) oduzimanjem imovine, manastira i crkava. A za spomenuti je i sveprisutnija blokada i cenzure wikija (našeg projekta), koja se provodi iz najviših političkih krugova te zemlje. --[[User:AnToni|'''<font face="Bradley Hand ITC" size="2px"><font color="red">A</font><font color="black">n</font><font color="red">T</font><font color="green">o</font><font color="Gold">n</font><font color="black">i</font></font>''']]<sub>([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><font face="Bradley Hand ITC"><font color="red">'''''R'''''</font></font></big>]])</sub> 12:14, 28 juni 2017 (CEST)
Tačno sam znao da će jedna takva reakcija da uslijedi. sasvim slučajno sam naletio na taj članak i na tu primjedbu o tom zločinu. A kako sam stručno dobro potkovan istorijom i geografijom tog područja smatrao sam da je u redu da stavim i link ka tom događaju. Institut za proučavanje genocida, isti onaj koji je zločin u Srebrenici označio tim imenom, okarakterisao je masovna ubistva i progone Jermena u Otomanskoj državi kao prvi primer genocida u XX vijeku. Znači kada nekome odgovara to će biti referenca, a kada ne odgovara onda udri po nacionalizmu. Istorijski gledano, sadašnja teritorija Jermenije (odnosno Ermenije kako ovdašnji jezički standard nalaže) čini tek desetak procenata nekadašnjeg jermenskog životnog prostora, a osnova njihove države nalazila se na području savremene istočne Anadolije, sve do obala Mediterana gdje se nalazila istorijska jermenska kraljevina Kilikija. Prema otomanskim statističkim podacima sa početka XX vijeka, na području Osmanske imperije živjelo je oko 3 miliona Jermena, a u istom tom periodu na području sadašnje (tada ruske) Jermenije živjelo je tek oko pola miliona etničkih Jermena. Savremeni popisi kažu da u istočnoj Anadoliji danas ne postoje ni tragovi nekadašnje jermenske državnosti, a u Turskoj danas je preostalo svega oko 50.000 pripadnika te etničke grupe. Znači, kada se jedna etnička grupa sa 3.000.000 sveda na 50.000 (a pritom je oko 1,5 miliona ljudi ubijeno) to nije genocid jer to nije odredio jedan sud??? To je istorijski događaj, a istorijske događaje određuju istoričari i instituti koji se bave njihovim proučavanjem, nikako sudovi. Dok u Turskoj danas ne postoji ni jedan jedini spomenik posvećen tim milionima ubijenih ljudi, a Jermeni su tamo svedeni na statističku grešku, u Srebrenici su Bošnjaci i danas većina, sve do prošle godine imali su i načelnika opštine, a u blizini same varoši nalazi se spomen područje posvećeno tim žrtvama. Broj stradalih u ta dva događaja besmisleno je porediti jer bi to bila uvreda za sve žrtve (jer i jedan mrtav čovjek je velika tragedija). Kao narod koji je preživio to što je preživio u proteklom ratu, Bošnjaci bi morali da imaju malo više empatije prema sličnim događajima koji su se dešavali kroz istoriju drugim narodima --[[Korisnik:НиколаБ|NikolaB]] ([[Razgovor s korisnikom:НиколаБ|razgovor]]) 15:30, 28 juni 2017 (CEST)
| |||