Razlika između verzija stranice "Glacijalni proces"

[nepregledana izmjena][pregledana izmjena]
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
m Vraćene izmjene korisnika 46.234.94.251 (razgovor) na posljednju izmjenu korisnika EdinBot
Red 7:
 
== Područja razvoja ==
Područja razvoja glacijalnog procesa određuje snježna granica. To je visinska zona iznad koje je bilans [[Insolacija|insolacije]] i [[Radijacija|radijacije]] negativan, tj. količina toplinetoplote koju [[Zemlja (planeta)|Zemlja]] prima od [[Sunce|Sunca]] je manja od količine [[Toplota|toplinetoplote]] koju Zemlja emitiraemituje. Zbog toga se sve [[Atmosfera|atmosferske]] padalinepadavine javljaju u čvrstom agregatnom stanju. Snijeg i led se zadržavaju tokom višegodišnjeg, pa i viševjekovnog, perioda.
 
Položaj snježne granice zavisi od više faktora. Osnovni faktor je [[geografska širina]], tj. klimatski pojas. U okviru istog klimatskog područja postoje velika variranja visine snježne granice. Njen položaj je uslovljen ekspozicijom padine (nagiba), odnosno njenim položajem ili izloženošću ka sjeveru ili ka jugu. Granica se mijenja i sa sezonskim kolebanjima [[Temperatura|temperature]], s povećanjem ili smanjenjem vlažnosti.
Red 16:
Agens glacijalnog procesa je udruženo djelovanje temperaturnih promjena, tj. dejstvo mraza, kao i kinetičke energije snijega i leda. Do pokretanja snijega i leda dolazi postepeno, zbog toga što se naslage godinama ne otapaju, pa se, naslagama novog snijega, preko starijeg, povećava njegova ukupna debljina. Pod pritiskom naslaga debelih od 30 do 50 m počinje prekristalizacija donjih slojeva snijega i nastaje zrnasti snijeg. Prekristalisani zrnasti snijeg naziva se snježanik. U literaturi se veoma često koristi i njemački termin firn.
 
Daljim povećavanjem pritiska, usljed gomilanja novog snijega, snježanik prelazi u led. SnježanikSnežanik se pod pritiskom otapa, pa se javlja pojava oticanjatečenja donjih slojeva, koji su oslobođeni pritiska. Ovaj proces ponavlja se iz godine u godinu, stotinama i tisućamahiljadama godina. Tako nastaju ogromne mase leda. Kada naslage leda postanu debele, on se ponaša plastično, i počinje tećida teče.
 
Pokrenuti led naziva se ledenjak ili [[glečer]] (prema izvornoj riječi iz njemačkog jezika) <ref name="Geomorfologija BG 2">Marković M., Pavlović R., Čupković T. 2003. Geomorfologija. Beograd: Zavod za udžbenike i nastavna sredstva</ref>. Glečeri imaju veliku kinetičku energiju ali su im brzine kretanja obično vrlo male. Također, i snijeg može imatida ime veliku [[Kinetička energija|kinetičku energiju]]. Na strmim padinama, pri gravitacijskomgravitacionom kretanju, snijeg može imati veliku kinetičku [[Energija|energiju]], i prilikom kretanja obuhvatati nagomilane snježne mase na padini. Obrušena masa snijega naziva se lavina.
 
Sadržaj glacijalnog procesa, kao geomorfološkog procesa, čine [[erozija]], transport i akumulacija materijala.