Verzija na dan 9 decembar 2016 u 11:22 uredi C3r4 (razgovor \| doprinosi) Urednici 73.705 edits No edit summary ← Starija izmjena		Verzija na dan 20 januar 2017 u 17:59 uredi poništi Palapa (razgovor \| doprinosi) Urednici, Administratori interfejsa, Administratori 43.969 edits svačega oznaka: vizualno uređivanje Novija izmjena →
Red 1: {{Preuređivanje}}{{Čišćenje~~}}{{Nedostaju_izvori}}{{Wiki~~}} [[Datoteka:LvMS-Lvm.jpg\|mini]] '''Petrografija '''je ogranak petrologije koji se bazira na opisivanju i kategorizaciji stijena. Bazira se na opisivanju tekstura i mineraloškog sastava. Klasifikacija se bazira na podatcima dobijenim za vrijeme petrografske analize. Petrografsko opisivanje počinje sa bilješkama sa terena i maksroskopskim detaljima uzoraka. Najvažniji alat za petrografa je petrografski mikroskop. ▼ ▲'''Petrografija '''je ogranak petrologije koji se bazira na opisivanju i kategorizaciji [[stijena]]. Bazira se na opisivanju tekstura i mineraloškog sastava. Klasifikacija se bazira na ~~podatcima~~podacima dobijenim za vrijeme petrografske analize. Petrografsko opisivanje počinje sa bilješkama sa terena i maksroskopskim detaljima uzoraka. Najvažniji alat za petrografa je petrografski mikroskop. == Historija == Petrografija kao nauka započinje svoj razvoj 1828 godine, kada je škotski fizičar [[William Nicol]] izumio tehnologiju za propuštanje [[Svjetlost\|polarizovane svjetlosti]] kroz kristale ~~Isladnskog~~islandskog [[Kalcit\|kalcita]]. Tokom 1840 nova otkrića od strane Henry Sorbya i drugih cementiraju razvoj petrografije. Razvijaju ~~tehnlogiju~~tehnologiju za izradu jako tankih preparata kroz koje prolazi ~~polaritovana~~polarizovana svjetlost. Pomoću toga ~~folazi~~dolazi se do analize strukture zrna. Tanki peparati postaju standardna metoda istraživanja. == Metode istraživanja == Line 12 ⟶ 14: Makroskopski, stijene istog sadržaja i geneze mogu izgledati jako različito. Zbog toga se koristi kiselina da se testira sadržaj karbonata u [[Krečnjak\|krečnjaku]], nožem se se struže po stijeni da se ustanovi tvrdoća stijene. Koristi se lupa da bi se dobilo više detalja o teksturi. Koristi se i gonimetar.<ref name="EB1911">[https://archive.org/stream/encyclopaediabri21chisrich#page/323/mode/1up Chisholm, Hugh, ed. (1911)]</ref> Kada se radi o nepoznatim stijenama koje su sitnozrne onda se mora koristiti mikorkop pri determinaciji. Karakteristike pod mikroskop uključuju boju, boju pri rotacji, ugao potamlnjenja, teksture i strukture na preparatu, indeks regrakcije. To su dovoljen karakterisitke da se prepoznaju minerali u stijeni. === Hemijske analize === Osim makroskopske i mikroskopske analize, postoji velika praktična korist od hemijske ~~analazie~~analize. Nakon mljevenja prah se analizira., Tete se dolazi do spojeva i elemenata i njihove zastupljenosti. == Reference == {{Refspisak\|}} {{Reflist}} [[Kategorija:Petrologija]]

Razlika između verzija stranice "Petrografija"