Verzija na dan 25 februar 2015 u 23:55 uredi EdinBot (razgovor \| doprinosi) Botovi, Urednici, Administratori 385.142 edits m Uklanjanje Link FA/FL/GA ← Starija izmjena		Verzija na dan 3 decembar 2016 u 20:48 uredi poništi Polovinaz (razgovor \| doprinosi) Urednici 887 edits No edit summary oznaka: vizualno uređivanje Novija izmjena →
Red 1: {{Nedostaju izvori}} {{Infokutija bivša država\|država_prije1=Mongolsko carstvo\|država_prije2=Povolška Bugarska\|država_poslije1=Krimski kanat\|država_poslije_zastava1=Flag of the crimeans.svg\|država_poslije2=Kazanski kanat\|država_poslije_zastava_2=Flag of the Kazan Khanate.svg\|država_poslije3=Kazaški kanat\|državno_uređenje=[[Nasljedna monarhija]]\|glavni_grad=[[Saraj]]\|karta=GoldenHorde1300.png\|razdoblje=1241. - 1502.\|službeni_jezik=[[Mongolski jezik\|Mongolski]]<br>[[Tukijski jezici\|Turkijski]]\|vladar_prva_vlast=[[Batu-kan]] (prvi)\|vladar_druga_vlast=[[Ahmed-kan]] (posljednji)\|godina_prve_vlasti=1241. - 1255.\|godina_druge_vlasti=1499. - 1502.\|zvanično_ime=Zlatna Horda\|izvorno_ime=Зүчийн улс}} ~~[[Datoteka:Golden Horde 1389.svg\|desno\|mini\|350px\|Zlatna horda, 1389.]]'''Zlatna horda''' (Ulus džudži) je srednjovjekovna [[Mongoli\|mongolska]] [[država]].~~ Zlatna horda je postojala od 13. do [[15. vijek]]a. Prostirala se na području rijeke [[Volga\|Volge]], [[Krim]]a, sjevernog [[Kavkaz]]a do Bakua i Sir Darja u [[Azija\|Aziji]]. Glavni grad je bio u Saraju. Zlatnu hordu je osnovao Batu-han. Hanovi Zlatne horde potčinili su svojoj vlasti sve [[Rusija\|ruske kneževine]]. '''Zlatna horda''' ([[Mongolski jezik\|mongolski]]: Алтан Ордын улс, Altan Ordīn uls; [[Ruski jezik\|ruski]]: Золотая Орда, Zolotaja Orda; [[Tatarski jezik\|tatarski]]: Алтын Урда, Altın Urda) je bio [[Mongoli\|mongolsko]]-[[Turkijski narodi\|turkijski]] kanat osnovan u 13. stoljeću od sjeverozapadnog dijela [[Mongolsko carstvo\|Mongolskog carstva]]. Nakon podjele Mongolskog carstva 1259. godine bio je poznat kao '''Kipchak kanat'''. Međusobne borbe između mongolskih velmoža oslabile su moć Zlatne horde ([[1357]] - [[1381]]). Moskovski knez Dimitrije Donski porazio je Mongole na Kulikovom polju [[1380]]. Mongolske velmože su se ponovo okupile i Mongoli su napali i spalili [[Moskva\|Moskvu]] [[1382]], ali su se zbog zime i snijega morali povući na jug. [[Tatari]] pod vodstvom [[Timurlenk]]a su [[1395]]. opljačkali Zlatnu hordu. Od tada se ona nije mogla oporaviti. Borba oko centralne vlasti nije prestajala. Iz Zlatne horde se [[1437]]. izdvaja Krimski hanat, a [[1449]]. stvoren je samostalni Kazanski hanat. Zadnji pokušaj hana Ahmeda ([[1459]] - [[1481]]) da ujedini Mongole završio se neuspješno. Nakon smrti [[Batu-kan\|Batu-kana]] (osnivača Zlatne Horde) 1255. godine, njegova dinastija je vladala Zlatnom Hordom do 1359. godine, uprkos izbijanju građanskog rata 1290.-ih. Teritorijalni vrhunac Zlatna Horda je doživjela tokom vladavine [[Uzbeg-kan\|Uzbeg-kana]] (1312. - 1341.) koji je prihvatio islam. Tada se teritorija Zlatne Horde prostirala od planine [[Ural (planina)\|Ural]] na istoku do rijeke [[Dunav]] na zapadu, i od [[Sibir\|Sibira]] na sjeveru do [[Crno more\|Crnog mora]] i planine [[Kavkaz (planina)\|Kavkaz]] na jugu. Mongoli su [[1480]]. pokušali na rijeci Ugri da napadnu [[Rusi\|Ruse]]. Mjesecima se ni jedna vojska nije usuđivala da napadne jedna na drugu. Na kraju su se Mongoli povukli sa bojnog polja, a ova godina se računa kao prekretnica u oslobođenju [[Rusija\|Rusije]] od mongolske vlasti. Nakon nasilnih unutrašnjih političkih previranja početkom 1359. godine, Zlatna Horda se nakratko ujedinila tokom vladavine [[Toktamiš\|Toktamiša]] (1381. - 1395.). Međutim, nakon invazije [[Timuridsko carstvo\|Timuridskog carstva]] 1396. godine, Zlatna Horda se raspala na više tatarskih kanata koji su govorili [[Turkijski jezici\|turkijskim jezikom]]. Raspad Zlatne Horde je omogućio [[Velika kneževina Moskva\|Velikoj kneževini Moskvi]] da se oslobodi od mongolskog uticaja nakon [[Bitka na rijeci Ugri\|bitke na rijeci Ugri]] 1480. godine. Posljednji ostaci Zlatne Horde, [[Krimski kanat]] i [[Kazaški kanat]], su preživjeli do 1847. godine. ~~{{Commonscat\|Golden Horde}}~~ == Nastanak (1225. - 1241.) == {{Glavni\|Mongolska invazija na Povolšku Bugarsku\|Mongolska invazija na Kijevsku Rusiju\|Mongolsko carstvo}}Nakon smrti [[Džingis-kan\|Džingis-kana]] 1227. godine, Mongolsko carstvo je podijeljeno između njegova četiri sina. Najzapadnije zemlje je trebao dobiti njegov najstariji sin [[Jochi]], ali on umire šest mjeseci prije Džingis-kana, tako da ovu teritoriju dobijaju njegova dva sina. Stariji Jochijev sin [[Batu-kan]] je postao vladar [[Plava Horda\|Plave Horde]], a mlađi [[Orda-kan]] vladar [[Bijela Horda\|Bijele Horde]]. Nakon učvršćivanja vlasti, Batu-kan je 1235. godine sa velikim generalom [[Subedei\|Subedeiem]] započeo invaziju na zapad zauzimajući [[Baškortostan\|Baškiriju]] i [[Povolška Bugarska\|Povolšku Bugarsku]]. Nakon zauzimanja južnih stepa današnje [[Ukrajina\|Ukrajine]] 1237. godine, Batu-kan je protjerao mnoge [[Kumani\|Kumane]] na zapad. Do 1239. godine većina Kumana su migrirala sa [[Krim\|Krimskog poluostrva]], koji je postao jedan od apanaža Mongolskog carstva. Ostali Krimski Kumani su se vremenom izmiješali sa drugim narodima na Krimu (Grci, Goti i Mongoli) formirajući [[Krimski Tatari\|Tatarsko]] stanovništvo. Iskoristivši migraciju Kumana kao ''[[casus belli]]'', Mongoli su nastavili prodor na zapad izvršivši upade u Poljsku i Ugarsku koji su kulminirali [[Bitka kod Legnice\|bitkama kod Legnice]] i [[Bitka kod Mohija\|Mohija]].{{Commonscat\|Golden Horde}} [[Kategorija:Historija Mongolije]]

Razlika između verzija stranice "Zlatna Horda"