Razlika između verzija stranice "Republika Srpska Krajina"
| [pregledana izmjena] | [pregledana izmjena] |
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
Odbijena posljednja izmjena teksta (od strane 212.200.247.167) i vraćena verzija 2765128 korisnika PaladinBH |
mNo edit summary |
||
Red 2:
{{preuređivanje}}
{{Infokutija bivša država
| zvanično_ime = Republika
|izvorno_ime =
|zastava = State Flag of Serbian Krajina (1991).svg
Red 33:
}}
'''Republika
== Historija ==
Red 94:
[[Datoteka:Former Yugoslavia durning war.svg|mini|Teritorije pod kontrolom snaga hrvatskih i bosanskih Srba tokom ratova 1991-1995.]]
* JNA je ušla u rat praktički svim raspoloživim snagama (angažirala je 4 od 6 postojećih oklopnih brigada i 10 od 11 mehaniziranih), međutim, zbog više faktora, od kojih su najvažniji bili otpor hrvatskog naroda, uspješna strategija hrvatskog vodstva, slab borbeni moral srbijanskih jedinica te zbrka u zapovijedanju mješavinom JNA kao organizirane vojske, lokalnih snaga pobunjenih Srba koje su prerastale u novu vojsku i paravojnih dobrovoljačkih jedinica iz Srbije i Bosne i Hercegovine, nije ostvaren velikosrpski projekt. Okupirano je 26% područja RH, a sama agresija je, kao i uspostava novog sistema vlasti na svim nivoima (vojnoj, policijskoj, privednoj, monetarno-finansijskoj, ideološkoj) upravljana iz Srbije pod kontrolom [[Slobodan Milošević|Slobodana Miloševića]]. Taj dio su samozvane vlasti locirane u Kninu (Milan Babić, Milan Martić) proglasile 19. decembra 1991. za Republiku
* od oko 580.000 Srba koliko je živjelo u Hrvatskoj 1991., velik broj je bio zahvaćen ideologijom srpskog ekspanzionizma i komadanja Hrvatske, što je uglavnom opravdavano formulom da Srbi kao nacija imaju pravo na samoodređenje, bez obzira na republičke granice, te da svi Srbi žele i trebaju živjeti u jednoj, vlastitoj nacionalnoj državi. Još nije dovoljno jasno koliki dio hrvatskih Srba je učestvovao u agresiji Srbije i JNA na Hrvatsku. Što se tiče samih Srba u Hrvatskoj, događalo se nekoliko simultanih procesa: većina Srba se, na područjima u kojima su činili etnički majoritet, priključila velikosrpskom projektu, dok je manjina, ne želeći učestvovati u tom, emigrirala u Hrvatsku, Srbiju, Crnu Goru, Sloveniju i druge evropske i vanevropske zemlje. U narastajućem sukobu, hrvatski Srbi na područjima u kojima su bili u manjini ponašali su se različito: dio je na područjima koja graniče sa zacrtanom "RSK" također ušao u mašineriju agresije; dio je emigrirao; dio se priključio hrvatskim vojnim snagama. Također, određeni broj je, bilo ideološki motiviran, bilo kao reakcija na maltretiranja i prijetnje koje su se zbivale na teritoriji pod kontrolom hrvatskih vlasti, a do kojih je došlo ili kao reakcija na srpsku agresiju ili su bili izrazom šovinističke netrpeljivosti i koristoljublja, prešao na područje "RSK". U svim tim komešanjima neto rezultat je bio da je na teritoriji "RSK" 1992. bilo oko 200.000 ljudi, skoro isključivo Srba, dok je u samoj Hrvatskoj ostalo 150.000-180.000 Srba. Preostali dio je iselio u Srbiju, zapadnu Evropu i druge zemlje.
Red 122:
== Također pogledajte ==
* [[Istočna Slavonija, Baranja i Zapadni Srijem]]
* [[
== Literatura ==
* Dragutin Pavličević (ur.): ''Vojna krajina: povijesni pregled-historiografija-rasprave'', SN Liber, 1984, Zagreb
* Mirko Valentić: ''Vojna krajina i pitanje njezina ujedinjenja s Hrvatskom'' 1849-1881, CHP, 1981, Zagreb
* ''Kronologija rata'' (1989-1998), HIC, 1998, Zagreb
* Dušan Bilandžić: ''Hrvatska moderna povijes'', GM, 1999, Zagreb
| |||