Razlika između verzija stranice "Enzim"

[pregledana izmjena][pregledana izmjena]
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
m de-Yahadzizacija, replaced: |palac| → |mini| (2), replaced: mini|mini → mini (2)
No edit summary
Red 1:
{{Preuređivanje}}{{Čišćenje}}{{Standardi}}
[[Datoteka:GLO1 Homo sapiens small fast.gif|minithumb|desno|300px200px| [[Glioksalaza |Glioksalaza I]] čovjeka.<br>Dva iona [[cink]]a koji su potrebni za funkciju enzima, prikazani su kao ljubičaste kuglice. [[Inhibitor enzima]] [[heksiglutation|S-heksiglutation]] je prikazan kao prostorno-popunjavajući modul, u dva [[aktivno mjesto|aktivna mjesta]].]]
 
[[Datoteka:Aconitase center 7ACN.png|minithumb|300pxdesno|lijevo200px|Precizna mjesta vezanja enzima za podlogu i kofaktor.<br>Struktura dijela [[mitohondrija|mitohondrijske]] [[Akonitaza|akonitaze]]: katalitski centar sa Fe<sub>4</sub>S<sub>4</sub> klasterom (sredina, dolje) izocitrata (ICT) (Enzim prstenasto okružuje narednu aminokiselinu enzima)]]
[[Datoteka:Triosephosphate_isomerase.jpg|minithumb|300pxdesno|200px|Dijagram konfiguracije enzimske molekule]]
[[Datoteka:TriosePhosphateIsomerase Ribbon pastel trans.png|minithumb|300pxdesno|200px|Model enzima [[triosefosfatizomeraza]] (TIM) za [[glikoliza|glikolizu]], stilizirani prikaz strukture proteina, dobivene [[kristal]]nom strukturnom analizom analizom. <br>Smatra se da je TIM katalitski savršen enzim (pogledajte odjeljak kinetika ovog članka).]]
 
 
'''Enzim''' ([[Grčki jezik|grč]]. ''ένζυμο'', ''énsimo'' = kvasac) je svaki [[protein]] sposoban da katalizira neku [[Biohemija|biohemijsku]] reakciju u živim organizmima.<ref>Kornberg A. (1989): For the love of enzymes – The Odyssay of a biochemist. Harvard University Press, Cambridge (Mass.), London, ISBN 0-674-30775-5, ISBN 0-674-30776-3.</ref>
 
Reakcije koje se dešavaju u organizmu ne mogu uvijek same de se finaliziraju. Tada im pomažu enzimi. Svaka biohemijska reakcija ima svoj specifični enzim, mada postoje i enzimi koji mogu katalizirati (pomoći, ubrzati) par reakcija više. Enzimi su prema reakcijama koje kataliziraju podijeljeni u šest grupa i svi oni imaju svoju oznaku u međunarodno prihvaćenom indeksu. Za enizme se često upotrijebljava i naziv '''fermenti'''. Nauka koja proučava enzime označava se kao '''[[enzimologija]]'''.<ref name = "Stryer_2002">{{cite book |author= Stryer L, Berg JM, Tymoczko JL | title = Biochemistry | publisher = W.H. Freeman | location = San Francisco | year = 2002 | edition = 5th | isbn = 0-7167-4955-6 | url = http://www.ncbi.nlm.nih.gov/books/NBK21154/}}</ref><ref>Schomburg I. et al. (2013): BRENDA in 2013: integrated reactions, kinetic data, enzyme function data, improved disease classification: new options and contents in BRENDA. Nucleic Acids Research, 41: Database issue: D764-72.</ref><ref>Radzicka A., Wolfenden R. (1995): A proficient enzyme. Science, 267 (5194): 90–931.</ref><ref>Callahan B. P., Miller B- G. (2007): OMP decarboxylase — An enigma persists. Bioorganic Chemistry, 35 (6): 465–469.</ref>
[[Datoteka:Glucosidase enzyme.png|thumb|300pxdesno|lijevo200px|Enzim [[glukozidaza]] pretvara šećar [[maltoza|maltozu]] u [[glukoza|glukozu]]. <br>Aktivno mjesto ostatka (crveno), maltozni supstrat (crno) i kofaktor NAD (žuto). <br>Dijagram glikozidaze sa strelicom koja pokazuje cijepamje maltoznog šećernog supstrata u glukozne proizvode]]
 
Prisutnost enzima omogućuje komplicirane hemijske cikluse u organizmima uključujući i one koje organizmi koriste za metabolizam. Na primjer, [[pepsin]] i [[tripsin]] se koriste u procesu probave [[protein]]a.
Line 212 ⟶ 210:
==Konvencijsko imenovanje==
Imenovanje enzima standardno potiče iz naziva podloge ili katalizirane hemijske reakcije, uz [[sufiks]] –'''''aza'''''. Primjeri su [[laktaza]], [[alkohol dehidrogenaza]] i [[DNK polimeraza]]. Razliciti enzimi koji kataliziraju iste hemijske reakcije nazivaju se izoenzima.
[[MeđunarodneMeđunarodna unijeunija za biohemiju i molekulskumolekularnu biologiju]] je razvila nomenklatura za enzime, po [[EC broj]]evima. Svaki enzim je opisan nizom od četiri broja kojima prethodi "EC". Prvi broj široko klasificira enzim, na osnovu mehanizma djelovanja. Klasifikacija na najvišem nivou je:
 
*EC 1, [[Oksidoreduktaza|Oksidoreduktaze]]: kataliziraju reskcije oksidacije/redukcije;
Line 285 ⟶ 283:
| Izbistravanje [[voće|voćnih sokova]] <ref>{{cite journal | vauthors = Alkorta I, Garbisu C, Llama MJ, Serra JL | title = Industrial applications of pectic enzymes: a review | journal = Process Biochemistry | date = January 1998 | volume = 33 | issue = 1 | pages = 21–28 | doi = 10.1016/S0032-9592(97)00046-0 }}</ref>
|- valign="top"
| style="border-top:solid 3px #aaa;"|'''[[MolekulskaMolekularna biologija]]'''
| style="border-top:solid 3px #aaa;"|[[Nukleaze]], [[DNK ligaza]] i [[polimeraze]]
| style="border-top:solid 3px #aaa;"|Upotreba [[restrikcijski enzim|restrikcijske digestije]] i reakcija [[PCR]] ([[polimerazna lančana reakcija]]) za kreiranje [[rekombinantna DNK|rekombinantne DNK]]<ref name="Stryer_2002"/>