Razlika između verzija stranice "Historija Evrope"

Kolonizaciju Sjeverne Amerike predvodili su Englezi i Francuzi, s tim da su potonji uspjeli zadržati samo manji dio na području današnje [[Kanada|Kanade]]. Izvornih 13 saveznih država (odnosno kolonija) razvijalo se, u svojim počecima, u skladu s tekovinama engleskog društva, iako nisu imali gotovo nikakva prava u odnosu na stanovnike Ostrva. Neke savezne države su uređene prema načelima vjerskih struja ([[William Penn]] i [[kvekeri]]; katolici u [[Maryland]]u), među kojima su najznačajniji bili [[puritanci]], izrazito utjecajna protestantska struja koja je nastala tokom [[Marijanski progoni|Marijanskih progona]], a u Sjedinjene Američke Države izbjegla nakon [[Engleska restauracija|Engleske restauracije]]. Iako je prvo naselje, [[Jamestown (Virginia)|Jamestown]] u [[Virginia|Virginiji]], osnovano još 1607, ne može se reći da Sjedinjene Američke Države imaju posebno razvijenu urbano-ekonomsku mrežu kakva se susreće na evropskom tlu u jeku urbanizacije i demografske eksplozije. Doduše, razlog tome svakako je i izostanak naprednih ekonomskih promjena u Sjevernoj Americi, koja u tom peroidu još uvijek uveliko zaostaje za Evropom (iako je u ekspresnom roku sustigla i prestigla). Ipak, službena Kruna se prema svojim prekomorskim podanicima, koji su mahom bili Englezi (s obzirom da je domorodačko stanovništvu u tom periodu još uvijek van društvenih tekovina), odnosila i više nego nepravedno, oduzimajući im velik broj prava, koje su imali "regularni" stanovnici Monarhije. To je dovelo do sve većeg nezadovoljstva među "američkim Englezima", a nevoljkost kraljeva iz dinastije [[Hannover (dinastija)|Hannover]] ([[Đorđe I, kralj Velike Britanije|Đorđe I]], Đorđe II, Đorđe III), kao i tvrdokornih torijevskih premijera koji su ne samo podržavali nego i naglašavali kolonijalizam, a tu se prvenstveno misli na [[William Pitt, stariji|Williama Pitta, starijeg]] i [[William Pitt, mlađi|Williama Pitta, mlađeg]], nije pomagala u rješavanju rastućeg nezadovoljstva. Najočitiji, možda i najvažniji, problem ovog odnosa bio je problem oporezivanja. Naime, kao državljani Ujedinjenog Kraljevstva, stanovnici Sjedinjenih Američkih Država morali su plaćati poreze kao i svi ostali, ali nisu imali pravo na zastupnika u parlamentu koji bi se borio za njihova prava, što je bilo nužno s obzirom da su u tom periodu SAD bile najrazvijenija britanska kolonija. Parola "''no taxation without representation''" (bos. "nema poreza bez predstavnika") postala je jedna od ključnih stavki američke borbe za ravnopravnost, a na kraju i za nezavisnost. Javno nezadovoljstvo kulminiralo je [[1770]]. godine kada je bijesna rulja verbalno napala jednog krunskog oficira u [[Boston]]u. Ubrzo su intervenirali britanski crvenokošuljaši i ispalili hice na civile, ubivši nekoliko njih. Taj događaj, poznat kao [[Bostonsko krvoproliće]], bio je očit primjer nedostatka volje za liberalizacijom i reformom od strane Krune, koja je odlučila primijeniti silu, umjesto da probleme riješi reformama. Godine [[1773]], politički vrh u [[Boston]]u odbio je vratiti tri broda [[East India Company]]ja, firme koja je držala monopol na uvoz čaja u Monarhiji, puna čaja, a ubrzo je grupa kolonista ušla na brodove i uništila sve pošiljke čaja koje su se nalazile na njima. Predvodnik [[Bostonska čajanka|Bostonske čajanke]] bio je [[Samuel Adams]], jedan od najvažnijih kolonijalnih političara u SAD-u i jedan od vodećih bostonskih političara. Ovaj događaj bio je neformalni početak onog što je 19. aprila [[1775]], početkom [[Bitka kod Lexingtona|bitke kod Lexingtona]], postalo [[Američki rat za nezavisnost]]. Taj rat bio je prvi rat za nezavisnost unutar britanske monarhije i jedan od prvih političko-revolucionarnih odjeka prosvjetiteljskih ideja (koje je prihvatila i [[Škola prirodnog prava]] kao državno-pravno-teorijski pokret koji je zagovarao [[prirodno pravo]] i [[društveni ugovor]], između ostalih načela) u svijetu. Dana 4. jula [[1776]], [[John Adams]], [[Thomas Jefferson]], [[Samuel Adams]], [[John Hancock]], [[Thomas Paine]], [[Benjamin Franklin]] i drugi, donose dokument (iako, nisu svi bili i potpisnici) kojeg će historija pamtiti kao ''[[Američka deklaracija o nezavisnosti|Deklaraciju o nezavisnosti Sjedinjenih Američkih Država]]''. Ideja da su "svi ljudi rođeni jednaki" i da imaju [[ljudska prava|neotuđiva prava]] (kako subjektivna tako i objektivna), ideja prosvjetiteljstva i škole prirodnog prava, postala je tako dio jednog državotvornog dokumenta po prvi put u historiji. Ideje koje će samo 10-ak godine nakon ovog uzdrmati cijelu Evropu (direkno ili indirektno), prvi put su primijenjene u jednoj britanskoj prekomorskoj koloniji, od strane ljudi koji su uveliko bili pod utjecajem tih ideja, koje su primarno stizale iz Francuske.

 

 

Sjedinjene Američke Države uskoro su organizirale svoju državu i započele rapidni razvoj zasnovan na prosvjetiteljskim idejama koje su implementirane još [[1776]]. Godine 1787. donijele su[[Ustav Sjedinjenih Američkih Država|Ustav]], koji je postao prvi moderni, pisani ustavni dokument u svijetu, a [[1789]]. nadopunjen je [[Bill of Rights|Poveljom o pravima]], odnosno s prvih 10 [[amandman]]a, koju je donio budući (četvrti) predsjednik, [[James Madison]]. Od Francuske je tada mlada i bogata država kupila [[Louisiana|Louisianu]] i tako udvostručila svoju teritoriju, ali su njihovi ekspanzinističko-politički planovi kulminirali novim ratom s Britanijom. [[Britansko-američki rat 1812 - 1815.|Rat 1812 - 1815]] bio je iniciran na američki zahtjev kako bi novonastala zemlja povećala svoj utjecaj i dobila dodatna prava, ali je (nakon što je [[1814]]. [[Paljenje Washingtona|izgorio Washington]], zajedno s [[Bijela kuća|Bijelom kućom]] i ostalim vladinim zgradama) završio kao ''[[status quo ante bellum]]'' i tako se pokazao kao neuspjeh. Konačno formiranje američke vanjske politike u ovom periodu završilo je s donošenjem [[Monroeova doktrina|Monroeove doktrine]]. Peti predsjednik SAD-a, [[James Monroe]], donio je taj dokument kojim je zabranjivao uplitanje vanjskih sila u politiku Amerike. Ipak, ta doktrima imala je i drugu stranu. U osnovi se mogla sažeti kao "Amerika Amerikancima", a osim što je zabranjivala već navedeno, bila je nastavak američke ekspanzionističke politike, koja se u doktrini ocrtavala kao pokušaj širenja utjecaja SAD-a na područje mladih država Latinske Amerike.

 

 

===Napoleon===