Razlika između verzija stranice "Čedomil Šilić"

Sarajevu, u realizaciji kompleksnih istraživanja flore i [[vegetacija|vegetacije]] jugoistočne [[Bosna (regija)|Bosne]]. Kvalitetno osmišljena studija obuhvatila je prašumsko područje [[Perućica|Perućice]], planinskih masiva [[Maglić]]a, [[Bioč]]a, [[Volujak]]a, [[Lelija|Lelije]], [[Zelengora|Zelengore]] i [[Lebršnik]]a), a trajala su punih pet godina. Bio je uključen i u realizaciju projekta “Hercegovački endemni centar u sklopu planina [[Prenj]], [[Čvrsnica]], [[Čabulja]] i [[Velež]]", koji je realizirao Zemaljski muzej, kao i na mnogim drugim istraživačkim projektima.

Čedomil Šilić je dugi niz godina vrlo aktivno sudjelovao na terenu velikog dijela [[BiH|Bosne i Hercegovine]], prikupljajući podatke za kartiranje šumske i ostale vegetacije . Nakon toga je slijedila laboratorijska analitička obrada podataka, što je bio složen i odgovoran zadatak u okviru projekta "Vegetacijska karta Jugoslavije – teritorij Bosne i Hercegovine".

Znatan dio vremena i aktivnosti, naročito na početku muzeološke karijere, morao je posvetiti koncipiranju i uređivanju Botaničkog vrta, kojeg je zatekao u veoma zapuštenu stanju. Izvršena je rekonstrukcija i ohnavljanje zhirki "kamenjara" brojnim vrstama svih postojeih biljno-geografsko-ekoloških skupina u vrtu, a formiran je i novi “Alpinetum", kao i neke druge izložbene skupine. S tim u vezi, svake [[vegetacija|vegetacijske]] sezone, u više navrata, realizi-rao je veliki broj hotaničkih ekskurzija na planine kompleksa [[Dinaridi|Dinarida]] u cilju prikupljanja i prenošenja ivihživih hiljaka za nasade Botanikog vrta. lstovremeno je prikupljao sjemenski materijal za publikaciju "Index seminum", kao i floristiki materijal za herbarsku zbirku Zemaljskog muzeja. Tokom ovih istraživanja, poebnu pažnju usmjerio na proučavanje [[endem]]skih i [[relikt (biologija)|reliktnih]]nih biljnih vrsta na prostoru cijele bivše Jugoslavije.