Razlika između verzija stranice "Carl von Linné"
[pregledana izmjena] | [pregledana izmjena] |
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
Red 123:
Ovaj dio Lineove klasifikacije je pretrpilo kritiku drugih, tada poznatih biologa, kao što su [[Johan Gottschalk Wallerius]], [[Jacob Theodor Klein]] i [[Johann Georg Gmelin]] na terenu da je nelogično da se čovjek opiše kao "čovjekoliki".<ref>{{cite web |url=http://linnaeus.c18.net/Letters/display_txt.php?id_letter=L0759 |author=Johann Georg Gmelin |title=Letter to Carl Linnaeus |date=30 December 1746 |location=St. Petersburg, Russia |work=The Linnean Correspondence |accessdate=4 October 2011 |id=L0759}}</ref><ref>{{cite web |url=http://linnaeus.c18.net/Letters/display_txt.php?id_letter=L0783 |author=Carl Linnaeus |title=Letter to Johann Georg Gmelin |date=25 February 1747 |location=Uppsala, Sweden |work=The Linnean Correspondence |accessdate=4 October 2011 |id=L0783}}</ref><ref>[http://linnaeus.c18.net/mss_combine/UUB/L-GmelinJG/L0783-a-150-02.jpg JPG</ref><ref>http://groups.google.com/group/talk.origins/browse_thread/thread/39a07ac72ab23aed/</ref><ref>Slotkin|Slotkin (1965)]], [https://books.google.com/books?id=wIkOAAAAQAAJ&pg=PA180#v=onepage&q&f=false p. 180].|group=note}}</ref>
Ostali koji slijede su bili skloniji davanju ljudima posebnog mjesta u klasifikaciji. [[Johann Friedrich Blumenbach]] u prvom izdanju svoje ''Manual of Natural History'' ([[1779]].), predložio da se primati podijele u ''Quadrumana'' (četiri ruke, odnosno repati i bezrepi majmuni ) i ''Bimana'' (dvoruki, odnosno ljudi). Ovo su preuzeli i neki drugi ugledni prirodnjaci, prije svih [[Georges Cuvier]]. Neki su podigli razliku na razinu [[red (biologija) | reda]]. Međutim, mnoga zajednička obilježja ljudi i drugih primata – a posebno [[veliki majmuni|velikih majmuna]] – jasno je pokazala da razlika nije naučnom smislu. [[Charles Darwin]] je u ''Porijeklu čovjeka...[[1871]].
{{Citat|"Veći broj prirodnjaka koji uzimaju u obzir cijelu strukturu čovjeka, uključujući i njegove mentalne sposobnosti, prati
[[Datoteka:Antropomorpha12c.png|thumb|left|300px|Detalji iz 6. izdanja ''Systema Naturae'' ([[1748]].) koji opisuju ''[[Anthropomorpha|Ant[h]ropomorpha]]'' sa podjelom između
Teološki problemi su dvostruki: prvo, stavljajući čovjeka na isti nivo kao i repatog ili bezrepog majmuna će smanjiti duhovno viši položaj, za koji čovjek pretpostavlja da su u velikom lancu bića, i drugo, zato što [[Biblija]] kaže da je čovjek stvoren na sliku [[Bog]]a
Nakon takve kritike, Linnaeus je smatrao da je potrebno da se jasnije odredi. U 10. izdanju ''Systema Naturae'' je predstavio nove termine, uključujući i '' Mammalia'' i ''Primati'', od kojih se potonji može zamijeniti sa ''Anthropomorpha''<ref name="Frängsmyr175">[[#Frängsmyr|Frängsmyr ''et al.'' (1983)]], p. 175.</ref>, a ljudima je dao puno binominalno ime ''Homo sapiens''.<ref name="Blunt8">[[#Blunt|Blunt (2004)]], p. 8.</ref> Nova klasifikacija dobila je manje kritika, ali mnogi prirodni istoričari su i dalje vjerovali da je degradirao ljude sa njihovog bivšeg mjesta vladara nad prirodom, a toga nije bilo. Linnaeus je vjerovao da čovjek biološki pripada životinjskom carstvo i morao je biti u njega uključen.
|