Razlika između izmjena na stranici "Carl von Linné"

Dodano 9.711 bajtova ,  prije 4 godine
nema sažetka izmjene
 
Osnivač i prvi predsjednik [[Švedska|švedske]] Akademije nauka i prirodoslovnog muzeja. Linné je jedan od najvećih deskriptivnih botaničara svih vremena. Stvorio je osnovu nomenklature životinjskog svijeta, uvođenjem [[Binarna nomenklatura|binarne nomenklature]], tako da svaka biljka i životinja imaju dva imena - roda i vrste. Linnéov sistem nomenklature održao se do našeg doba.<ref>{{Cite web|url=http://www.famousscientists.org/carolus-linnaeus/|title=Carolus Linnaeus - Biography, Facts and Pictures|last=|first=|date=|website=www.famousscientists.org|publisher=|language=en|accessdate=1. 5. 2014}}</ref>
[[Datoteka:Kuca - Carl Linnaeus.jpg|mini|350px|lijevo|Rodna kuća Carla von Linnéa <br><small>(Ispred nje stoji grupa biologa sa [[UNSA|Univerziteta u Sarajevu]], [[1974]].)</small>]]
 
==Život i djelo==
''Philosophia Botanica'' ([[1751]].) koja je sažetak Linnaeusovih razmišljanja o klasifikaciji i nomenklaturi biljaka, kao i prethodno objavljenog rada u ''Fundamenta Botanica'' ([[1736]].) i ''Critica Botanica'' ([[1737]].). Ostale publikacije čine dio njegovog plana za reformu temelja botanike, a uključuju njegove ''Classes Plantarum'' i ''Bibliotheca Botanica'': sve su štampane u Holandiji (kao i ''Genera Plantarum'' (1737) i ''Systema Naturae'' (1735)), a ''Philosophia'' je istovremeno objavljena i u [[Stockholm]]u.
==Lineovska taksonomija==
[[Datoteka:Linnaeus - Regnum Animale (1735).png|thumb|right|350px|Prikaz životinjskog carstva (''Regnum Animale'') iz 1. izdanja ''Systema Naturæ'' ([[1735]].)]]
{{Glavni|Taksonomija}}
Glavni Linneausov doprinos nauci je uspostavljanje univerzalno prihvaćenih konvencija za imenovanje organizama jer njegov aksonomsi d označava polazište [[binarna nomenklatura|dvočlane nomenklature]].<ref name="Reveal 1993 p. 160-161">[[#Reveal|Reveal & Pringle (1993)]], p.&nbsp;160–161.</ref> Tokom 18. stoljeća šire se znanja iz prirodne historije, kada je Linnaeus razvio ono što je postalo poznato kao ''Lineovska taksonomija''; sistem [[naučna klasifikacija|naučne klasifikacije]] se sada široko koristi u svim [[biologija| biološkim naukama]]. Prethodni zoolog [[Rumphius]] [[1627]].-[[1702]].) je sastavio klasifikacijski sistem, koji je bio, više ili manje, približan Lineovom, a njegovi materijali su doprinijeli kasnijem razvoju binomne naučne klasifikacije po Linnaeusu.<ref>{{cite book |last=Monk, |first=K.A. |author2=Fretes, Y. |author3=Reksodiharjo-Lilley, G. |title=The Ecology of Nusa Tenggara and Maluku |publisher=Periplus Editions Ltd. |year=1996 |page=4|location=Hong Kong |isbn=962-593-076-0}}</ref>
 
Lineovov sistem klasifikovani prirode unutar [[hijerarhija ugnježđenja|hijerarhuje ugnježđenja]], počinje sa tri [[carstvo (biologija) |carstva]]. Ona su bila podijeljena u klase, a one u redove, a odatle u rodove, koji su bili podijeljeni u vrste.<ref>[[#Simpson|Simpson (1961)]], p.&nbsp;16–19.</ref>Ispod ranga vrste ponekad je prepoznavao niže [[takson]]e (neimenovanog) [[taksonomski rang | ranga]]. Oni su u međuvremenu dobili standardiziranih imena kao što su ''[[sorta (botanika)|sorta]]'' – u botanici ''[[rasa]]'' – u zoologiji. Moderna taksonomija uključuje rang [[porodica (biologija) | porodica]] između [[red (biologija)|reda]] i [[rod (biologija)|roda]], a rang [[koljeno (bilogija)|koljeno]] između carstva i klase, koje nisu bile prisutne u Linnaeusovom originalnom sistemu.<ref name="Davis 1973 p. 17">[[#Davis|Davis & Heywood (1973)]], p. 17.</ref>
 
Linnaeusove grupe su zasnovane na zajedničkim fizičkim karakteristikama, a ne samo na razlikama.<ref name="Davis 1973 p. 17"/> Od njegovih većih grupa, i dalje su u upotrebi samo one za životinje, a njihovo grupiranje samo je značajno promijenilo koncepciju, kao što su načela na kojum je bazirano. Ipak, Linnaeus je zaslužan za uspostavljanje ideje o hijerarhijskoj strukturi klasifikacije koja se zasniva na uočenim karakteristikama i poštovanju prirodnih odnosa.<ref name="Reveal 1993 p. 160-161"/><ref>[[#Simpson|Simpson (1961)]], p.&nbsp;56–57.</ref> Iako su se podrazumijevajući detalji u vezi onim što se smatra da su naučno "uočljive karakteristike" promijenile sa širenjem znanja (naprimjer, [[sekvenciranje DNK]], nedostupnog u Linnaeusovo vrijeme, pokazala se kao sredstvo i značajan alat za klasifikaciju živećih organizama i uspostavljanje njihovih [[Flogenetika | evolucijskih veza i odnosa]]), osnovni princip je ostavio svoj trag.
== Pogled na čovječanstvo ==
Prema njemačkom biologu [[Ernst Haeckel|Ernstu Haeckelu]], pitanje čovjekovog porijekla je otvoreno u Linnaeusovim djelima. Pomogao je buduća istraživanja u oblast prirodnih nauka o čovjeku, opisujući ljude baš kao što je opisao bilo koje druge [[životinje]] ili [[biljke]].<ref name="Frängsmyr156-157">[[#Frängsmyr|Frängsmyr ''et al.'' (1983)]], pp. 156–157.</ref>
 
=== ''Anthropomorpha''===
Počinjući prvo izdanje ''Systema Naturae'', Linnaeus je klasificirao ljude među [[primat]]e (kako su kasnije nazvani). Tokom boravka u Hartekampu, imao je priliku da ispita nekoliko majmuna i istakao sličnosti između njih i čovjeka.<ref name="Gribbin"/>{{rp|173–174}} Naglasio je da u osnovi imaju istu anatomiju, a izuzev [[govor]]a, nije našao druge razlike. Frängsmyr ''et al.'' (1983) citiraju Linnaeusa, objašnjavajući da prave razlika nužno biti odsutne iz njegovog sistema klasifikacije, ako to nisu bile [[morfologija (biologija) | morfološke]] karakteristika: ''"Ja dobro znam šta je sjajno velika razlika koja postoji [između] muškarca i '' beštije'' (doslovno, "zvijer", to jest, ne-ljudska životinja) kad ih gledam iz ugla [[moralnosti]]. ''Čovjek je životinja za koju je [[Kreator]] jvidio da se uklapa u čast s takvim veličanstvenim [[um]]om i podrazumijevajuće usvojenim sposobnostima koje ga pripremaju za plemenitiji život"'', <ref>https://books.google.com/books?id=wIkOAAAAQAAJ&pg=PA179#v=onepage&q&f=false books.google.com.</ref>među kojima Linnaeus navodi značajan kapacitet za uočavanje [[razlog]]a, kao i razlikovanje karakteristika ljudi.
Ovaj dio Lineove klasifikacije je pretrpilo kritiku drugih, tada poznatih biologa, kao što su [[Johan Gottschalk Wallerius]], [[Jacob Theodor Klein]] i [[Johann Georg Gmelin]] na terenu da je nelogično da se čovjek opiše kao "čovjekoliki".<ref>{{cite web |url=http://linnaeus.c18.net/Letters/display_txt.php?id_letter=L0759 |author=Johann Georg Gmelin |title=Letter to Carl Linnaeus |date=30 December 1746 |location=St. Petersburg, Russia |work=The Linnean Correspondence |accessdate=4 October 2011 |id=L0759}}</ref><ref>{{cite web |url=http://linnaeus.c18.net/Letters/display_txt.php?id_letter=L0783 |author=Carl Linnaeus |title=Letter to Johann Georg Gmelin |date=25 February 1747 |location=Uppsala, Sweden |work=The Linnean Correspondence |accessdate=4 October 2011 |id=L0783}}</ref><ref>[http://linnaeus.c18.net/mss_combine/UUB/L-GmelinJG/L0783-a-150-02.jpg JPG</ref><ref>http://groups.google.com/group/talk.origins/browse_thread/thread/39a07ac72ab23aed/</ref><ref>Slotkin|Slotkin (1965)]], [https://books.google.com/books?id=wIkOAAAAQAAJ&pg=PA180#v=onepage&q&f=false p. 180].|group=note}}</ref>
 
Ostali koji slijede su bili skloniji davanju ljudima posebnog mjesta u klasifikaciji. [[Johann Friedrich Blumenbach]] u prvom izdanju svoje ''Manual of Natural History'' ([[1779]].), predložio da se primati podijele u ''Quadrumana'' (četiri ruke, odnosno repati i bezrepi majmuni ) i ''Bimana'' (dvoruki, odnosno ljudi). Ovo su preuzeli i neki drugi ugledni prirodnjaci, prije svih [[Georges Cuvier]]. Neki su podigli razliku na razinu [[red (biologija) | reda]]. Međutim, mnoga zajednička obilježja ljudi i drugih primata – a posebno [[veliki majmuni|velikih majmuna]] – jasno je pokazala da razlika nije naučnom smislu. [[Charles Darwin]] je u ''Porijeklu čovjeka...[[1871]]. Napisao:
{{Citat|"Veći broj prirodnjaka koji uzimaju u obzir cijelu strukturu čovjeka, uključujući i njegove mentalne sposobnosti, prati [[Johann Friedrich Blumenbach | Blumenbacha]] i [[Georges Cuvier | Cuviera]], te su stavljili čovjeka u poseban red, pod naslovom ''Bimana'', a samim tim i na jednakosti s regovima ''Quadrumana'', ''Carnivora'', itd. Mnogi naši nedavni najbolji prirodnjaci su ponavljalI pogled koji je prvI predložio Linnaeus, koji je tako izvanredan za njegovu mudrost, i stavlli čovjeka u isti red sa ''Quadrumana'', pod nazivom ''Primata''. Pravda ovog zaključka će biti priložena: na prvom mjestu, moramo imati na umu komparativne beznačajnosti za klasifikaciju veličine razvijenosti mozga u čovjeka, i da je snažno obilježena razlika između lobanje čovjeka i ''Quadrumana'' (u zadnje vrijeme insistira [[Theodor Ludwig Wilhelm Bischoff | Bischoff]], [[Christoph Theodor Aeby | Aeby]], i drugi), očigledno proizlaze iz njihovog različito razvijenog mozga. Na drugom mjestu, moramo imati na umu da su skoro sve druge i važnije razlike između čovjeka i ''Quadrumana'' očigledno po svojoj prirodi adaptacijske, a odnose se uglavnom na uspravan položaj čovjeka; kao što je struktura ruku, stopala, i karlice, zakrivljenost kičme, i položaj glave."}}
 
[[Datoteka:Antropomorpha12c.png|thumb|left|300px|Detalji iz 6. izdanja Systema Naturae'' ([[1748]].) koji opisuju ''[[Anthropomorpha|Ant[h]ropomorpha]]'' sa podjelom između rodova ''Homo'' ''Simia'']]
Teološki problemi su dvostruki: prvo, stavljajući čovjeka na isti nivo kao i repatog ili bezrepog majmuna će smanjiti duhovno viši položaj, za koji čovjek pretpostavlja da su u velikom lancu bića, i drugo, zato što [[Biblija]] kaže da je čovjek stvoren na sliku [[Bog]]a.<ref>{{Bibleverse||Genesis|1:26–1:27|9}}</ref> ([[teomorfizam]]). Ako repati/bezrepi majmuni i ljudi nisu bili jasno i zasebno stvoreni, to bi značilo da su i oni nastali u liku Boga. To je nešto što mnogi nisu mogli prihvatiti.<ref name="Frängsmyr171-172">[[#Frängsmyr|Frängsmyr ''et al.'' (1983)]], pp. 171–172.</ref> Sukob između [[pogled na svijet|pogleda na svijet]], još uvijek traje, [[kontroverza stvaranje-evolucija]], ozbiljnoje počeo sa objavljivanjem knjige ''Porijeklo vrsta...'' [[Charles Darwin|Charlesa Darwina]], [[1859]].
 
Nakon takve kritike, Linnaeus je smatrao da je potrebno da se jasnije odredi. U 10. izdanju ''Systema Naturae'' je predstavio nove termine, uključujući i '' Mammalia'' i ''Primati'', od kojih se potonji može zamijeniti sa ''Anthropomorpha''<ref name="Frängsmyr175">[[#Frängsmyr|Frängsmyr ''et al.'' (1983)]], p. 175.</ref>, a ljudima je dao puno binominalno ime ''Homo sapiens''.<ref name="Blunt8">[[#Blunt|Blunt (2004)]], p. 8.</ref> Nova klasifikacija dobila je manje kritika, ali mnogi prirodni istoričari su i dalje vjerovali da je degradirao ljude sa njihovog bivšeg mjesta vladara nad prirodom, a toga nije bilo. Linnaeus je vjerovao da čovjek biološki pripada životinjskom carstvo i morao je biti u njega uključen.
 
==Također pogledajte==
*[[Historija botanike]]
23.119

izmjena