Razlika između izmjena na stranici "Carl von Linné"

Dodana 172 bajta ,  prije 4 godine
nema sažetka izmjene
| slika = Carl von Linné.jpg
| alt_slike =
|širina=350
| opis = Carl von Linné
| ime_pri_rođenju =
| zanimanje =
| godine_aktivnosti =
| poznat_po = [[Binomna nomenklatura|Binomnoj nomenklaturi]]
| značajni_radovi = ''Systema Nature''<br>''Phylosophia Botanica''
| supružnik =
| nagrade = Vitez Polarne Zvijezde
| veb-sajt =
| potpis =
 
Osnivač i prvi predsjednik [[Švedska|švedske]] Akademije nauka i prirodoslovnog muzeja. Linné je jedan od najvećih deskriptivnih botaničara svih vremena. Stvorio je osnovu nomenklature životinjskog svijeta, uvođenjem [[Binarna nomenklatura|binarne nomenklature]], tako da svaka biljka i životinja imaju dva imena - roda i vrste. Linnéov sistem nomenklature održao se do našeg doba.<ref>{{Cite web|url=http://www.famousscientists.org/carolus-linnaeus/|title=Carolus Linnaeus - Biography, Facts and Pictures|last=|first=|date=|website=www.famousscientists.org|publisher=|language=en|accessdate=1. 5. 2014}}</ref>
[[Datoteka:Kuca - Carl Linnaeus.jpg|mini|350px|Rodna kuća Carla von Linnéa <br><small>(Ispred nje jestoji grupa biologa sa [[UNSA|Univerziteta u Sarajevu]], [[1974]].)</small>]]
 
Linnaeus je rođen u selu Småland , u južnoj Švedskoj. Veći dio visokog obrazovanja stekao je na Univerziteu u Uppsali (''[[Uppsala]] University''), gdje je počeo držati predavanja iz [[botanika|botanike]], u [[1730]]. Od [[1735]]. do [[1738]]. živio je u [[Holandija|Holandiji]], gdje je studirao i objavio prvo izdanje svog kapitalnog djela ''Systema Naturae''. Zatim se vratio u [[Švedska|Švedsku]], gdje je postao profesor [[medicina|medicine]] i botanike u Uppsali. Tokom 1740-tih, upućen je na nekoliko putovanja kroz Švedsku da prikuplja kolekciju i klasifikacira [[biljke]] i [[životinje]]. Te aktivnosti je nastavio u 1750-tim i 1760-tim, uključujući i [[mineral]]e.
==Species Plantarum ==
Linnaeus je objavio i ''Species Plantarum'' , rads koji je sada međunarodno prihvaćena kao polazište moderne [[botanička nomenklatura|botaničke nomenklature]], u ff1753]]. Prvi tom je izdata 24. maja, a drugi tomu slijedi 16. augusta iste godine. Knjiga sadrži 1.200 stranica i objavljena je u dva toma; opisano je preko 7.300 vrsta. Iste godine kralj ga je proglasio vitezom Reda Polarne Zvijezde; BIO JE prvi civil u Švedskoj KOJIkoji je JE postatipostao vitez u ovomovoj ciljuoblasti. On je tada rijetko viđenviđan da ne nosi poredakoznake časti. [107]
 
==Glavne publikacije==
*''Systema Naturae'' je štampana u Hlandiji, [[1735]]. Rad je imao dvanaest stranica. eDo trenutka kada je dostigla svoj 10. izdanje, [[1758]]., ta klasifikacija je obuhvatila 4.400 vrsta životinja i 7.700 vrsta biljaka. U njemu su uglavnom korištena, za to vrijeme glomazna imena, kao što su "Physalis annua ramosissima, Ramis angulosis glabris, Foliis dentato-serratis", dopunjena su je konciznom i sada poznatom "binomialnom nomenklaturom", sastavljenom od generičkiog naziva, uz koji slijedi određujući epitet, kao Physalis angulata . Ovo može poslužiti kao oznaka koja se odnosi na vrste. Više su izkategorije su građene i raspoređeni na jednostavan i uredan način. Iako je sistem, sada poznat kao [[binomna nomenklatura]] djelomično bio razvijen (vidi: braća [[Gaspard Bauhin]] i [[Johann Bauhin]]) skoro 200 godina ranije, Linnaeus je bio prvi koji ga koristi dosljedno u cijelom radu, uključujući monospecijske rodova, a može se reći da je to popularizirao u naučnoj zajednici.
Nakon pada u zdravlju, Linnaeus u ranim 1770.-tim godinama, objavljivanje izdanja Systema Naturae u dva različita pravca. Još jedan švedski naučnik, [[Johan Andreas Murray]] izdaje sekciju ''Regnum Vegetabile'' odvojeno [[1774]]. kao ''Sistema Vegetabilium'', a zbunjujuće označeno kao 13. izdanje. U međuvremenu je 13. izdanje čitavog Sistema pojavilo u dijelovima između [[1788]]. i [[1793]]. To je bio preko ''Systema Vegetabilium da Linnaeus'', pa je Lineov rad postao poznat u i u Engleskoj, nakon njegovog prijevoda sa latinskog, koji je priredilo Botaničko društvo Lichfield (1783-1785).
23.119

izmjena