Razlika između izmjena na stranici "Sumporna kiselina"

Dodana 893 bajta ,  prije 4 godine
nema sažetka izmjene
((review)+dopuna)
}}
 
'''Sumporna kiselina''' (''[[Vodik|H]]<sub>2</sub>[[Sumpor|S]][[Kisik|O]]<sub>4</sub>'', po [[IUPAC]]u - '''dihidrogensulfat''') bezbojna je uljasta tečnost i jedan od najvažnijih proizvoda [[Hemija|hemijske]] [[industrija|industrije]]. To je snažna, [[neorganska hemija|neorganska]] kiselina sa oksidirajućim i dehidratacijskim djelovanjem.<ref name=<“Atkins“>{{cite book|author=Atkins P., de Paula J. (|year=2006): |title=Physical chemistry, 8th Ed.|publisher= W. H. Freeman,|place= San Francisco, ISBN|isbn= 0-7167-8759-8}}</ref><ref>Binder H. H. (1999): Lexikon der chemischen Elemente. S. Hirzel Verlag, Stuttgart, ISBN 3-7776-0736-3.name=</ref><ref“Whitten“>{{cite book|author=Whitten K.W., Gailey K. D. and Davis R. E.|year= (1992):|title= General chemistry, 4th Ed.|publisher= Saunders College Publishing,|place= Philadelphia,|isbn= ISBN 0-03-072373-6.}}</ref><ref name=<“Petrucci“>{{cite book|author=Petrucci R. H., Harwood W. S. and, Herring F. G.|year= (2002): |title= General Chemistry, 8th Ed. |publisher=Prentice-Hall,|place= New York, ISBN|isbn= 0-13-014329-4.</ref><ref> Laidler K. J. (1978): Physical chemistry with biological applications. Benjamin/Cummings, Menlo Park, ISBN 0-8053-5680-0.</ref><ref>Weast R. C., Ed. (1990): CRC Handbook of chemistry and physics. Chemical Rubber Publishing Company, Boca Raton, ISBN 0-8493-0470-9.</ref><ref> Laidler K. J. (1978): Physical chemistry with biological applications. Benjamin/Cummings, Menlo Park, ISBN 0-8053-5680-0.}}</ref>
 
==Pregled==
Sumporna kiselina je najznačajnija od svih [[kiselina]]sumpora i jedan od glavnih proizvoda obimnije hemijske industrije. U malim koncentracijama, u prirodi se javlja u sumpornim vodama i u kiseloj kiši. Čista (100%) sumporna kiselina je bezbojna i uljasta i bezmirisna tekućina, vrlo [[korozija|korozivna]]. Zagrijavanjem se razgrađuje, uz otpuštanje [[sumpor- trioksid]]a, SO<sub>3</sub> i vode, kada nastaje azeotropna smjesa sa [[tačka ključanja|tačkom ključanja]] na 338 °C i relativnim učešćem H<sub>2</sub>SO<sub>4</sub> od 98,3%. U najširoj upotrebi najčešće je obična ili koncentrirana sumporna kiselina, koja sadrži 96% supstance i 4% vode.
 
U sumpornoj kiselini lahko se otapa [[sumpor-trioksid]], a kiselina koja sadrži više tog oksida nego što odgovara azeotropnoj smjesi, puši se zbog njegovog viška, a označava se kao ''sedimeća'' sumporna kiselina ili ''oleum''.
*'''sulfati''' – M<sub>2</sub>SO<sub>4</sub>, kao što su galice, alauni i dr.
 
Sumporna kiselina jako je higroskopna, pa snažno veže vodu, u svim omjerima. Pritom se oslobađa velika količina toplote, zbog čega je moguće prskanje ove tečnosti, pa, prilikom razrjeđivanja, vrijedi opće hemijsko pravilo: '''kiselina u vodu''', a nikako '''voda u kiselinu'''. Zbog higroskopnosti, ova kiselina lahko oduzima vodu iz organskih materijala, pa ih pougljeniše i razgrađuje. Na površini tijela, koži stvara oštećenja slična opekotinama, a udisanjem oštećuje sluzokožu i [[pluća|organe za disanje]].<ref name=<"Alberts">{{cite book|author=Alberts B. et al.|year=2002|title= Molecular Biology of the Cell, 4th Ed.|publisher= Garland Science|isbn=0-8153-4072-9}}</ref><ref name="Volet-Volet"">{{cite book|author=Voet D., Voet J. G.|title=Biochemistry, 3rd Ed.[publisher= Wiley|isbn=978-0-471-19350-0}}</ref>
 
Sumporna kiselina se dovija na dva načina. Ranije je bio rasprostranjen postupak olovnih komora, u kojima je [[sumpor-dioksid]], (SO<sub>2</sub>), nastao prženjem pirita ili sagorijevanjem [[sumpor]]a, oksidirao u prisustvu vode, pomoću dušičnih oksida. Suvremena proizvodnja sumporne kiseline je uglavnom po kontaktnim postupkom. U ovj tehnološkoj varijanti, [[sumpor-dioksid]] oksidira na zraku, uz dodatak [[katalizator]]a, kao što je [[vanadij]] (V) [[oksid]] u [[sumpor- trioksid]]u, koji se apsorbira u 98%-tnoj sumpornoj kiselini. Tako nastaje disumporna kiselina ( H<sub>2</sub>S<sub>2</sub>O<sub>7</sub>, koja razrjeđivanjem u vodi daje koncentriranu sumpornu kiselinu, koja je znatno čistija od one iz postupka olovnih komora.
 
Sumporna kiselina je danas najvažnija je kiselina u hemijskoj industriji. Najveće količine – procjenjuje se oko 50% svjetske proizvodnje – potroši se u proizvodnji vještačkih đubriva , kao što su [[superfosfati]], [[amonij-sulfat]] i dr, a odtstsk u dobijanju ostalih sumpornih spojeva i drugih hemikalija, industriji vještačkih [[vlakno|vlakana]], sintetskih bojila i [[eksploziv]]a, industriji nafte za pročišćavanje naftnih frakcija. Upotrebljava se i kao akumulatorska kiselina, u [[farmacija|farmaceutskoj]] industriji i dobijanju tekstilnih pomoćnih sredstava, [[polimer]]nih materijala, te u metalurgiji, kao sredstvo za isušivanje, osobito plinova.<ref name=<“Atkins“>{{cite book|author=Atkins P., de Paula J.|year=2006|title=Physical chemistry, 8th Ed.|publisher= W. H. Freeman|place= San Francisco|isbn= 0-7167-8759-8}}</ref><ref name=<“Whitten“>{{cite book|author=Whitten K.W., Gailey K. D. and Davis R. E.|year= 1992|title= General chemistry, 4th Ed.|publisher= Saunders College Publishing|place= Philadelphia|isbn= 0-03-072373-6}}</ref><ref name=<“Petrucci“>{{cite book|author=Petrucci R. H., Harwood W. S., Herring F. G.|year= 2002|title= General Chemistry, 8th Ed. |publisher=Prentice-Hall|place= New York|isbn= 0-13-014329-4}}</ref><ref name=<“Laider“>{{cite book|author=Laidler K. J.|year=1978|title=Physical chemistry with biological applications. Benjamin/Cummings|place= Menlo Park|isbn= 0-8053-5680-0}}</ref>
 
== Dobijanje ==
Upotrebljava se najviše za umjetna gnojiva (50%), u hemijskoj industriji (20%), za boje (5%), u proizvodnji [[Željezo|željeza]] i [[čelik]]a (3%), u petrohemijskoj industriji (2%) i ostalim industrijama kao što su tekstilna, kožarska i prehrambena (koja troši oko 15% proizvodnje). Kao dodatak namirnicama nosi broj ''E513''. Sumporna [[kiselina]] daje [[soli]] sulfate i hidrogensulfate. U [[voda|vodi]] se otapa uz naglo oslobađanje topline, pa se mora oprezno miješati s vodom, dodajući uvijek kiselinu u vodu.
 
==Također pogledajte==
*[[Sumpor]]
*[[Sumporovodik]]
*[[Sulfat]]
 
==Reference==
{{refspisak}}
 
==Vanjski linkovi==
{{Commonscat|Sulfuric acid}}
 
23.119

izmjena